Vjeran Pavlaković, izvanredni profesor na Odsjeku za kulturalne studije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, sudjelovao je prošlog tjedna na konferenciji o ovom kontroverznom talijanskom pjesniku i političaru u mauzoleju Vittoriale, podignutom na obalama jezera Lago di Garda njemu u čast, a koji neki kritičari nazivaju fašističkim lunaparkom.

Pavlaković objašnjava za tportal da mu je došao poziv za sudjelovanje zato što su se u Italiji pojavili novi, mladi povjesničari koji žele da se čuje i druga strana kad se razgovara o D'Annunziju, iako je oko 80 posto prevladavao stari narativ.

'Ipak, korak naprijed je to što su došli i hrvatski povjesničari, da se otvori i pogled s te strane. Podigli su i hrvatsku zastavu i intonirana je 'Lijepa naša'. Bio je to pokušaj da se o tim događajima razgovara na znanstvenoj razini. Nažalost, imamo javne provokacije koje urušavaju taj pokušaj', kaže Pavlaković.

D'Annunzio je još uvijek za Talijane veliki simbol talijanskog nacionalizma. Utječe na ulazak Italije u Prvi svjetski rat, a sa svojim jurišnicima okupirao je Rijeku prije točno 100 godina i jedan dan. Gradom je diktatorski upravljao sve do siječnja 1921. Poslije postaje nacionalnim pjesnikom fašističke Italije.

'Fašistički režim Benita Mussolinija još ga je za njegova života, a pogotovo nakon njegove smrti, vezivao uz sebe', objašnjava Pavlaković.

No postavlja se pitanje li D'Annunzio zaista bio fašist.

'On je bio nacionalist, šovinist, seksist i puno drugih stvari jer je promicao kult nasilja i sve je to problematično, ali mislim da se u medijima malo razbacujemo riječju fašist. On je odvojen od toga, ali ne treba se zbog toga pozitivno odnositi prema njemu', smatra Pavlaković.

Širi problem nacionalizma u Europi

Talijanska historiografija, napominje, želi odvojiti D'Annunzija od Mussolinija, što je možda i povijesno korektno, ali ignoriraju druge stvari. Pavlaković ističe kako je to za Talijane bilo slavno razdoblje, ali zbog toga ne smiju zanemariti da je bilo popraćeno nasiljem i žrtvama te bi trebali, napominje, promatrati stvari i s druge strane.

'Moje izlaganje je bilo s te druge strane', objašnjava.

Slaba je točka to što se hrvatska historiografija nije bavila D'Annunzijem jer je bio simbol fašizma, osobito kad smo bili dijelom Jugoslavije. Pavlaković smatra da njegovo djelo možemo gledati i s druge strane, a istodobno ga ne rehabilitirati jer iza sebe ima mnogo lošeg. Okupacija Rijeke bila je nasilna, ističe, i predstavljala je vrstu nacionalističkog šovinizma koji je postavljao talijansku kulturu ispred, kako su smatrali, niže slavenske kulture.

Događaj u Rijeci, smatra Pavlaković, marginalan je incident.

'Širi problem su ukupni populizam i nacionalizam u cijeloj Europi, a ne samo u Italiji', smatra naš sugovornik, ističući da je i Hrvatska puna iredentista koji žele da zapadna Hercegovina bude dio Hrvatske.

'Paralela? Spomenik Budaku na 10. travnja'

'U našem diskursu to je nešto prirodno, ali kad netko drugi to radi, to je fašizam. Problem je u tome što nemamo jasan stav da budemo kritični prema bilo kakvom nacionalizmu i da guramo naprijed sferu tolerancije', smatra Pavlaković, naglašavajući da je bit nacionalizma stav da je ono što radiš prirodno i normalno, a sve što drugi rade ispada fašizam u tvojim očima.

Tako je normalno, objašnjava, kad se slavi Darija Kordića i pjevaju pjesme o Herceg-Bosni, ali kad neki Talijan pjeva o Rijeci, nije tako. Smatra da svatko prvo treba početi od sebe, pa kad se pojave ovakve ekstremne stvari, možemo ih zajedno kritizirati. 'A ne da svatko kritizira tuđe nacionaliste, a svoje njeguje', poručuje Pavlaković.

Tako Talijani tvrde da se spomenik D'Annunziju u Trstu diže njemu kao pjesniku.

'U redu, neka bude spomenik pjesniku, ali ne može biti otkriven na datum koji se poklapa sa 100. godišnjicom okupacije Rijeke. Riječ je o očiglednoj i otvorenoj provokaciji. To je kao da se podiže spomenik Mili Budaku zbog knjige 'Ognjište', a otkrivanje se predvidi za 10. travnja', zaključuje Pavlaković.