Kovačević smatra da Hrvatska kao mala zemlja mora biti mudrija u odnosu prema velikoj sili kakva je Rusija, ali da premijerov nastup u Ukrajini teško može naštetiti odnosima Hrvatske i Rusije jer ti odnosi i nisu nešto osobito dobri. Predsjednik Vlade Plenković tijekom posjeta Ukrajini kazao je da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je silom narušen njihov teritorijalni integritet te da stoga hrvatska iskustva mogu biti korisna Ukrajini. 'Hrvatska podržava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine te provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima', rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja dugoročno je najbolji model za vraćanje Donjecka i Luganska, a jednom i Krima u sastav Ukrajine.

Uslijedio je oštar odgovor Moskve u kojem se Hrvatskoj neuvijeno poručuje da gleda svoja posla i da je cijena hrvatske reintegracije svog teritorija bio progon 250 tisuća Srba u operacijama Bljesak i Oluja.

Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi smatra da je reakcija ruskog Ministarstva vanjskih poslova neuobičajena, ali i isto tako i da izjave našeg premijera u Ukrajini s ruskog stajališta nisu sasvim prihvatljive.

'Povlačiti analogiju između načina rješavanja pitanja okupiranih teritorija Hrvatske i rješavanja teritorija na kojem se vode sukobi u Ukrajini za Rusiju je neprihvatljivo. Zbog čega? Zbog toga što ni Srbija ni Hrvatska nisu bile stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i o njima su odlučivali drugi u Vijeću sigurnosti. A Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta. Stoga Rusija smatra da jedna, objektivno govoreći, mala i nevažna država u svjetskim razmjerima ne može presuđivati kako će Rusija riješiti svoje probleme s Ukrajinom i međunarodnom zajednicom', objašnjava Kovačević.

Stječe se dojam da Hrvatska politika pretjeruje u oslanjanju na Europsku uniju i NATO i zajedničke politike kojih nema u stvarnosti, jer mnoge zapadne zemlje vode samostalnu politiku prema Rusiji, surađuju i trguju.

Kovačević je mišljenja da je razumljivo da Hrvatska kao članica NATO-a i Europske unije svoju vanjsku politiku mora definirati s obzirom na tu činjenicu, ali smatra da naša zemlja nije iskoristila priliku da definira i onaj prostor unutar kojeg je moguće voditi autonomnu vanjsku politiku i osobito ostvarivati svoje vanjskotrgovinske interese. S druge strane, nastavlja analizirati Kovačević, vodeći hrvatski političari ponašaju se neobično. Ocjenjuje da se 'predsjednica ponaša kao da je ona glavna tajnica NATO-pakta, a ne predsjednica Republike Hrvatske, kao što se i premijer u slučaju Ukrajine nastavio ponašati onako kako se ponašao kad je bio predsjednik Parlamentarnog odbora Europskog parlamenta za Ukrajinu'.

'Plenković sada mora voditi računa o interesima Republike Hrvatske. Razumljivo je da se Hrvatska solidarizira s Ukrajinom jer svi znamo da je aneksija Krima suprotna načelima međunarodnog prava, ali i svi isto tako znamo da takvih primjera u svijetu ima mnogo. Kad bismo temeljem svakog od tih primjera zauzimali definitivna stajališta i pritom se ponašali kao da mi određujemo politiku Europske unije i ponašali se kao da ćemo mi novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu odrediti kako će se odnositi prema Rusiji, onda je to, budući da smo mala zemlja koja mora biti mudrija nego ostale, nerazumno', naglašava Kovačević.

Poražavajuća je i činjenica da Hrvatska u Moskvi nema veleposlanika u Rusiji već više o godinu dana.

'Hrvatska zanemaruje odnose s Rusijom godinama. Već drugi put se događa da više od godinu nakon što je jednom veleposlaniku prestala dužnost Hrvatska nije u stanju imenovati drugoga ambasadora. To je, po mome mišljenju, nerazumno s hrvatske strane budući da je Rusija ipak u svjetskim razmjerima važna zemlja, stalna je članica Vijeća sigurnosti i da je u nekim sretnijim vremenima, a nadam se da će takva vremena opet doći, i za Hrvatsku u ekonomskom pogledu potencijalno vrlo važan partner', zaključio je Kovačević.