U tradiciji je Kaznenog zakona da određene profesije imaju zajamčen odnos povjerenja s klijentom pa stoga nisu dužne prijaviti kazneno djelo za koje bi doznali u obavljanju svoga posla. U krugu na ovaj način povlaštenih zanimanja bili su svećenici, liječnici i odvjetnici.

No u Kaznenom zakonu koji stupa na snagu s prvim danom iduće, 2013. godine, na traženje pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić, učinjena je iznimka po kojoj liječnik, svećenik i odvjetnik moraju prijaviti klijenta ako im je povjerio da je počinio kažnjivo djelo iz sfere pedofilije. Ova je promjena sve donedavno ostala skrivena u Kaznenom zakonu, a kada se za nju doznalo, svećenici su ozbiljno protestirali navodeći da je svećenik dužan životom čuvati ispovjednu tajnu te da je neće i ne smije otkriti bez obzira na prijetnju Kaznenim zakonom. Zakon je predvidio zatvor do tri godine za osobu koja ne bi prijavila klijenta, a zna da je počinio kazneno djelo na štetu djece.

'Odredba se o ukidanju ispovjedne tajne potpuno povlači', otkrio je Večernjaku ministar Miljenić dodajući kako će se i u ostalim slučajevima preispitati reguliranje povjerljivog odnosa između liječnika, svećenika, odvjetnika i njegova klijenta. Priprema kaznenog djela informacija je za koju vjerojatno neće biti izgovora za neprijavljivanje. Primjerice, objašnjava ministar, ako odvjetnik čuje od svog klijenta da ovaj namjerava nekoga ubiti, to mora prijaviti policiji. Tu nikakav povjerljivi odnos i pravo na tajnu ne bi smjeli biti izgovorom. Druga je stvar kada se dozna za djelo koje je već počinjeno. Tu bi bilo prostora za iznimke.