Umjesto ukidanja županija i općina, što preporučuje i Europska komisija, uvodi se još kompliciraniji sustav. Dva su ministarstva, uprave te regionalnog razvoja i fondova EU-a prije dvije godine naručila studiju od Ekonomskog instituta Zagreb. Plaćena je sa 55.000 kuna poreznih obveznika, ali ti isti porezni obveznici još uvijek ne znaju kako bi im trebala izgledati budućnost životnih sredina
Ministarstvo uprave, koje je nadležno za ovu temu - odustalo je od studije, piše Jutarnji list. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a za Jutarnji list su napomenuli da se nije raspravljalo o ukidanju pojedinih jedinica već samo o preraspodjeli nadležnosti s obzirom na fiskalne kapacitete. Iz toga možemo zaključiti da Vlada ne samo da s reformom nije krenula, nego ni ne kani - unatoč upozorenjima i stručnjaka i EU-a - ukinuti nijednu općinu, nijedan grad, a izgleda da su im i ovakve županije sasvim prihvatljive.
Dubravka Jurlina Alibegović, autorica studije, kaže kako je njihovo istraživanje pokazalo da je postojeći sustav neodrživ. Prema zaključcima iz studije, od 127 gradova samo ih 33 dodatno financira troškove obrazovanja. U Hrvatskoj je 25 velikih gradova, koji su definirani time da moraju imati više od 35 tisuća stanovnika ili da su županijska središta. Imamo zatim gradove koji po definiciji nisu veliki, a među njima su i oni koji imaju manje do 4.000 stanovnika pa ne zadovoljavaju ni onaj uvjet da status grada mogu zaslužiti oni sa 10 tisuća stanovnika. Iz različitih motiva ti su gradići zaslužili svoj status (političkih, povijesnih). A zajedničko im je svima to da ne mogu sami sebe izdržavati, nemaju novca ni za plaće svojih službenika.
Splitsko-dalmatinska županija: Zapošljava 300 ljudi, a oni lažu, mlate se i odbijaju europski novac!
Tportal.hr je već pisao o besmislu preglomaznog lokalnog aparata koji često troši novac kojeg nema. Kao jedan od primjera tog neodrživog sustava pronašli smo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje se HDZ-ov župan Zlatko Ževrnja može pohvaliti uvjerljivo najvećim birokratskim aparatom. Po službenim podacima Ministarstva uprave, ova županija koncem prošle godine imala je 214 zaposlenih - što je po prilici jednako brojci ljudi koji opslužuju građane Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije zajedno. No po informacijama tportala, ni to mu nije dosta: samo u posljednjih nekoliko mjeseci Ževrnja je zaposlio novih pedesetak činovnika pa se već u prvoj godini njegova mandata administracija opasno približava magičnoj brojci od tri stotine. Neslužbeno, prvog srpnja 'prolazno vrijeme' je oko 270.
