Čak i na vrhuncu uzleta istočnoeuropskih ekonomija 2006. godine, gotovo polovica njihovih stanovnika izjašnjavala se da živi gore nego 1989. godine. Ipak, tešku presudu nakon 17 godina liberalizacije, privatizacije i stabilizacije ublažava rezultat istraživanja Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, prema kojemu je većina ispitanika optimistična u pogledu budućnosti svoje djece
Pad BDP-a ove godine u prosjeku iznosi 6,2 posto; ne očekuje se brzi oporavak. Istočnoeuropljani se suočavaju s većim porezima i dugovima, manjom javnom potrošnjom, nižim plaćama i gubitkom radnih mjesta, piše Economist.
Bivše komunističke države međusobno se razlikuju. Rusija i Kazahstan ovise o svojim resursima, Mađarska i Estonija oslanjaju se na tvorničku proizvodnju, Poljska će ove godine biti jedina članica EU-a s ekonomskim rastom, Slovenija i Slovačka prešle su na euro, što bi mogla učiniti i Estonija. Države koje se nalaze istočnije i južnije od navedenih siromašnije su i s lošijom upravom.
Uz sve druge probleme, mnoge države muče godine niskog ekonomskog rasta uzrokovanog nekonkurentnim tečajem i tromom produktivnošću. Upravo to dogodilo se Portugalu nakon što je usvojio euro 1999. godine, što bi trebale razmotriti i bivše komunističke zemlje koje se nadaju skorom prelasku na euro.
Konkurentnost istočnoeuropskih ekonomija se smanjila, ali je i dalje njihova prednost. Smanjenje troškova u zapadnoj Europi možda će rezultirati povećanom potražnjom za vanjskim suradnicima na istoku. No nada za pronalazak novih tržišnih rješenja neće se ostvariti bez poboljšanja u određenim sektorima.
Sporo i nepouzdano pravosuđe
Prema Europskoj banci za obnovu i razvoj, slabe točke koncentrirane su u četiri područja: sporom i nepouzdanom pravosuđu (bojazan stranih investitora za valjanost ugovora i prava na nekretnine), lošoj regulativi koja onemogućuje razvoj poslovanja, socijalnoj nesigurnosti (osjećaju da je život nepravedan i neizvjestan produbljuje jaz između pobjednika i gubitnika te povećava rizik od političkih nemira) te nekonkurentnost (neformalne barijere i mreže bivših komunističkih drugova drže pojedine ekonomske grane za sebe).
Lako je, naravno, dijeliti lekcije o tome da državne institucije moraju profunkcionirati. Odavno je jasno da nevidljivi faktori, povezani s nacionalnom kulturom i razinama socijalnog povjerenja, u tim zemljama igraju veću ulogu od jasnih pravila. Europska banka za obnovu i razvoj naglašava da su vrijednosti, stavovi i običaji ono što određuje prihvatljivo ponašanje u tvrtki ili među vladinim dužnosnicima. Ekonomske smjernice tu nisu od velike pomoći.
