Katalonske delegacije u svijetu služile su za dobivanje međunarodne potpore samostalnosti pokrajine, odnosno da bi ispričale svoju stranu političkog sukoba s Madridom.

Španjolsko ministarstvo financija je 15. rujna preuzelo kontrolu nad financijama Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku sa 7,5 milijuna stanovnika, kako bi spriječilo financiranje referenduma o nezavisnosti 1. listopada. Time joj je zabranilo da samostalno koristiti javni novac bez odobrenja Madrida.

Nekoliko dana dana kasnije, od 21. rujna do 10. listopada, transferirano je 20.000 eura iz delegacije katalonske vlade u Bruxellesu na račun delegacije katalonske vlade u Zagrebu.

Tako tvrdi pravna služba španjolske banke BBVA preko čije je podružnice u Bruxellesu isplaćen novac, objavio je vrhovni sud na internetskim stranicama.

Banka je o tome obavijestila suca španjolskog Vrhovnog suda Pabla Llarenu koji vodi istragu protiv članova bivše katalonske vlade optužene za pobunu protiv Španjolske.

Llarena je naložio civilnoj gardi da istraži uplatu jer je u to vrijeme katalonskoj vladi predvođenoj Carlesom Puigdemontom bilo zabranjeno samostalno trošiti javni novac bez dopuštenja španjolskog ministarstva financija.

Katalonija je preko delegacije u Hrvatskoj namjeravala uspostaviti gospodarske, kulturne i političke odnose sa zemljama jugoistočne Europe. Takva 'veleposlanstva' Katalonija je već bila otvorila i u drugim dijelovima Europe te Sjedinjenim Državama.

Delegacija u Ulici Andrije Hebranga, u centru Zagreba, otvorena je 11. rujna na Nacionalni dan Katalonije.

U katalonskom parlamentu u Barceloni je 27. listopada izglasano proglašenje samostalne republike Katalonije. Idući dan je španjolska vlada aktivirala članak 155. ustava te raspustila katalonsku vladu uključujući i njene delegacije u Zagrebu, Berlinu, Londonu, Parizu, Rimu, Beču, Lisabonu, Kopenhagenu, Ženevi, Varšavi, Washingonu i New Yorku. Ostavljena je otvorena jedino delegacija u Bruxellesu.

Voditelj delegacije u Zagrebu, bivši novinar Erick Hauck, povučen je 2. studenog u Barcelonu. Njegov šef Raul Romeva označen ministrom vanjskih poslova Katalonije bio je pritvoren a sada se sa slobode brani protiv optužbe za pobunu protiv Španjolske.

Referendum o nezavisnosti Katalonije, na temelju kojeg je izglasana republika, bio je zabranjen odlukom španjolskog Ustavnog suda.

Sudac Llarena je naložio i istragu uplate 119.700 eura organizaciji The Hague Centre for Strategic Studies koja je djelovala kao promatrač tijekom referenduma a čije je održavanje nastojala spriječiti španjolska policija.

Iznos je prebačen kroz dvije uplate preko podružnice BBVA banke u Bruxellesu u istom razdoblju kada je izvršena i ona za delegaciju u Zagrebu.

Španjolsko državno odvjetništvo optužilo je smijenjenog predsjednika katalonske vlade Puigdemonta te članove njegove vlade za trošenje javnog novca na aktivnosti vezane za referendum suprotan španjolskom ustavu. Bivši potpredsjednik vlade Oriol Junqueras je u pritvoru pored Madrida te je odbijen njegov zahtjev da se brani sa slobode.

Španjolska vlada je na dva mjeseca bila preuzela upravljanje katalonskom administracijom, raspustila katalonski parlament te sazvala prijevremene izbore za 21. prosinca. Na njima su tri stranke za nezavisnost Katalonije opet osvojile većinu mjesta, 70 od ukupno 135. U srijedu bi se trebala održati prva sjednica parlamenta nakon izbora čime će početi glasanje o novoj vladi.

Stranke za nezavisnost kandidirale su za mjesto predsjednika vlade Puigdemonta, koji je obnašao tu funkciju od 2015., no on se nalazi u Belgiji od izglasavanja republike Katalonije.

Izbor novog predsjednika vlade bit će u fokusu rasprave idućih dana budući da premijer Mariano Rajoy koji treba dati mandat za sastavljanje vlade smatra da je "apsurdno“ da on upravlja Katalonijom iz Bruxellesa a tome se protive i stranke za cjelovitost Španjolske.

Puigdemontu povratkom u Španjolsku prijeti uhićenje jer je optužen za pobunu te se bio odbio pojaviti na saslušanju na sudu u Madridu.