Na području Baranje pustare su izgrađene još u 19. stoljeću, u vrijeme Austro-Ugarske, a u njima su mahom živjeli oni koji su radili na beljskim veleposjedima. Za posljednjih dvadesetak stanovnika baranjskih pustara Sokolovac i Jasenovac do rujna će biti izgrađeni stanovi u mjestu Kneževi Vinogradi. Time će se u ovim pustarama 'ugasiti' i posljednji život koji je u njima bujao sve do 1970-ih godina. Neke od pustara su obnovljene, no većina čeka bolja vremena
Kako bi ova naselja specifične arhitekture u državnim rukama, spasili od propadanja, Udruga Zeleni Osijek zajedno s osječkim Građevinskim fakultetom i Odjelom za kulturologiju nedavno je pokrenula panel raspravu 'Novi život ili konačni kraj baranjskih pustara?' s ciljem njihova očuvanja.
Oni su, pak, u pustari Zlatna Greda koja se nalazi u srcu najveće europske močvare Kopački rit posljednjih 14 godina radili na uređenju Eko centra kroz kojega je prošle godine prošlo 5000 posjetitelja, a među kojima je bio i princ Charles.
Plan Zelenog Osijeka ove je godine udvostručiti broj posjetitelja, ali potaknuti i druge na slične inicijative kako bi se oživjela ova mjesta iz kojih je stanovništvo raseljeno u obližnja urbanizirana naselja gdje postoji sva potrebna komunalna infrastruktura.
'Godinama smo gradili viziju koju smo pretvorili u stvarnost. Želimo potaknuti i ostale srodne inicijative da se napravi nešto slično u baranjskim pustarama', govori za tportal Dinko Pešić, voditelj projekata u Udruzi Zeleni Osijek koja je u oživotvorenje svoje ideje krenula prije 14 godina unajmivši oronulu zgradu u državnom vlasništvu u pustari Zlatna Greda udaljenu oko 30 kilometara sjeveroistočno od Osijeka.
Ondje su prvo sami zasukali rukave i kroz volonterske akcije uređivali zemljište i okoliš, a potom su novcem iz fondova EU-a obnovili infrastrukturu, glavnu zgradu s dva pomoćna objekta, u kojem su otvorili hostel za 46 osoba s restoranom i prvim adrenalinskim parkom istočno od Zagreba.
vezane vijesti
Do prve trgovine mora se prijeći 15 kilometara
'Uredili smo svoje dvorište, ali okolo nas i dalje je nepromijenjena slika', opisuje trenutno prostor ove pustare u kojoj živi tek jedan stanovnik, Ante Ursić. 'Ovdje sam rođen, ovdje i ostajem. Ne pada mi na pamet selidba', kaže za tportal ovaj službeni stanovnik Zlatne Grede koji do prve trgovine u baranjskom mjestu Lug mora prijeći 15 kilometara. No to mu nije problem.
Izoliranost pretvorili u prednost i privlače turiste
Upravo izoliranost i opkoljenost šumom ovaj je Baranjac iskoristio kao prednost te prije dvije godine uz poljoprivredu, kojom se bavi cijeli život, krenuo u turizam. Uredio je četiri sobe s 11 ležajeva pa na ovo imanje, koje je kao otok u moru ili poput oaze u pustinji, rado dolaze domaći, ali i strani gosti, posebice iz Austrije, Njemačke i Italije.
'Dok sam bio mlad, ovdje je bio život. Ljudi su mahom radili za beogradsku tvrtku Jelen, što im je činilo osnovu egzistencije dok se manji broj bavio nečim drugim. Sve je funkcioniralo do 1970-ih, kada je došlo do politike da je jeftinije iseliti ljude odavde, nego dovući potrebnu infrastrukturu. Otišlo je tada više od 90 posto stanovnika', prisjeća se Ursić djetinjstva kada je tu postojala i četverogodišnja osnovna škola koju je pohađalo oko 120 djece dok je pustara brojala ukupno oko 250 stanovnika. Imali smo ovdje nogometno, rukometno i odbojkaško igralište, dom kulture s pozornicom, ambulantu, pekaru, trgovinu, tržnicu, nezaobilaznu gostionicu, ali i javno kupatilo jer svi stanovnici nisu imali vode u stanovima. Još uvijek se može vidjeti i vodotoranj koji je opskrbljivao vodom neke zgrade u naselju. Život je bio prilično intenzivan u Zlatnoj Gredi. Mještani su mogli zadovoljiti sve svoje potrebe, jedino se po odjeću ili obuću moralo odlaziti u grad', opisuje Ursić.
Nakon više od tri desetljeća teška srca će stopama većine nekadašnjih popularnih pustaraša i (pre)ostalih 20 stanovnika obližnjeg Jasenovca i Sokolovca.
Ulaže se u pustaru Mirkovac
'Stanovnike selimo u Kneževe Vinograde, u kojima do rujna planiramo završiti zgradu sa stanovima. U Jasenovcu smo obnovili objekt, ali smo sugerirali da se sruši ono što je derutno s obzirom na to da se ove pustare nalaze na turističkim rutama iz i prema Kopačkom ritu. U pustari Mirkovac ulažemo i dalje jer ona ima između 70 i 80 stanovnika. Riješili smo vodu, planiramo obnoviti staru školu i mali stadion. Nju ćemo i dalje urbanizirati', tumači Deneš Šoja, načelnik baranjske općine Kneževi Vinogradi, kojoj teritorijalno pripadaju ove tri pustare.
On se također zalaže za revitalizaciju ovih naselja specifične arhitekture koja se nalaze u državnim rukama, sastavljenih od tri cjeline. Dok se u središtu nalazi građevina koja se zbog stila građenja može prepoznati kao upravna zgrada, dalje su gospodarski objekti, kao i niz jednoobraznih zgrada u kojima su se nalazili stanovi. Negdje su to bile dugačke zgrade s više jednosobnih stanova ili klasične dvodomke.
Uz ideje je potrebna politička volja
'Ići ćemo na nekoliko frontova, zaštititi od rušenja, ponuditi alternativna rješenja. Za sada nemamo ništa konkretno, ali bilo je govora o otvaranju muzeja poljoprivrede jer ga nemamo u Baranji. Svakako bismo išli u smjeru kombinacije uslužno-proizvodnih djelatnosti koje bi se smjestile u njih jer se Baranja etablirala kao turistička ruta. U pustarama bi se mogli proizvoditi autentični suveniri, ali i smjestiti stari zanati, po čemu su i bile poznate. Prije svega poveli smo se za primjerom iz južne Italije, područja koje je bilo pogođeno potresima, nakon čega je ostalo nekoliko napuštenih naselja u kojima su se otvorili difuzni hoteli te su doslovno mrtva sela ponovno stavljena u funkciju. Na tim primjerima možemo graditi i ovu priču u Baranji. No osim ideja trebat će političke volje', smatra Pešić jer su objekti u pustarama u državnom vlasništvu.
