Favoriti su Dilan Yesilgoz, političarka tursko-kurdskog porijekla koja se protivi imigraciji, i Pieter Omtzigt, čelnik nove političke stranke koji najradije ne bi bio premijer.

Ključne teme oko kojih su se ukrštavala koplja pred izbore, koji će biti održani 22. studenoga, visoki su troškovi života, nedostatak stambenog prostora te problemi nedostupne zdravstvene skrbi i migracije.

Na zadnjim lokalnim izborima, održanim u ožujku, nadmoćnu pobjedu odnio je Pokret poljoprivrednika - građana (BoerBurgerBeweging ili BBB), nastao krajem 2019., nakon seljačkih prosvjeda protiv najavljenog drastičnog smanjenja nizozemskog stočnog fonda zbog ekoloških razloga. Njihova pobjeda posredno je utjecala i na pad Rutteove vlade i novo miješanje karata na nizozemskoj političkoj sceni.

Iako su prošle samo dvije godine otkad su Nizozemci izašli na izbore izabrati novu vladu, otad su se promijenila mnoga lica.

Yesilgoz (46) je nova čelnica Rutteova liberalno-konzervativnog VVD-a i kći tursko-kurdskih migranata, za koju mnogi vjeruju da će uskoro preuzeti vođenje zemlje. Omtzigt (49) je pak lansirao centrističku stranku Novi društveni ugovor (NSC), a ona se doslovno niotkuda pojavila kao izborni favorit. Sam Omtzigt nevoljko govori o mogućnosti da postane novi premijer.

Pitbul u štiklama preuzima kormilo

U nedjelju je tako izjavio da bi i dalje volio voditi NSC u parlamentu. Međutim, ako bi mogao formirati kabinet stručnjaka, tada bi 'bio otvoren' za to da postane premijer. Nizozemska, rekao je, treba stručnjake u određenim područjima, a ne političare, da preuzmu ulogu ministara u vladi.

Ono što ove izbore čini vrlo nepredvidivim značajan je udio neopredijeljenih glasača koji odlučuju između kandidata 26 stranaka za 150 mjesta u nizozemskom parlamentu. Podsjetimo, posljednja Rutteova koalicija formirana je devet mjeseci i trajala je manje od dvije godine.

Yesilgoz je u Nizozemsku stigla kao izbjeglica, a danas želi postati prva nizozemska premijerka. Nova čelnica VVD-a, koja je dobila nadimak 'pitbul u štiklama', prigrlila je svoju reputaciju tvrdolinijaša po pitanju migracija unatoč tome što je sa svojom kurdskom obitelji pobjegla iz Turske kada je imala osam godina. Najnovije ankete pokazuju da njezina stranka vodi s krajnje desnim PVV-om Geerta Wildersa.

'Istina je, nisam rođena ovdje, u Nizozemskoj', rekla je, dodavši da je imala zanimljiv put, ali i da istovremeno vidi probleme koje imaju svi u Nizozemskoj, a jedan od njih je to da im dolazi previše ljudi, prenosi TheNationalNews. Za mnoge nizozemske birače činjenica da je ona bivša izbjeglica koja želi ograničiti broj migranata u zemlji daje joj dodatni kredibilitet da bude u prvom planu u raspravi o migraciji, polarizirajućoj temi u zemlji. Yesilgoz obećava uvođenje dvoslojnog sustava azila, poništavanje stalnih boravišnih dozvola i bolju kontrolu svih oblika migracije.

BBC piše da je vodila 'sjajnu kampanju', a promotivni video koji prikazuje njezin sparing s prvakom u kickboxingu teške kategorije Ricom Verhoevenom naveliko je dijeljen na društvenim mrežama.

Kao ministrica pravosuđa smatrana je oštrom pregovaračicom i snažnom komunikatoricom, a njezin spol nije igrao nikakvu ulogu u njezinoj kampanji. Obećava obnovu na mnogim poljima, unatoč tome što je njezina stranka na vlasti više od desetljeća.

Za razliku od svog prethodnika na čelu VVD-a, Yesilgoz nije isključila suradnju s protumigracijskim populističkim čelnikom Wildersom, čija je Stranka za slobodu (PVV) četvrta u anketama, no naglašava goleme razlike u stajalištima o Rusiji, islamu i izlasku iz EU-a.

Novo lice diktira trendove

Omtzigt je pak nesvakidašnji stranački vođa koji uživa na valu popularnosti nakon što je 2019. odigrao istaknutu ulogu u razotkrivanju skandala o socijalnoj pomoći, kada je više od 20.000 obitelji pogrešno označeno kao prevaranti i lišeno dječjeg doplatka.

Skandal je naposljetku srušio treću vladu koju je vodio Rutte 2021. Nekoliko mjeseci kasnije Omtzigt je napustio Kršćanske demokrate i nekoliko mjeseci se odmarao zbog iscrpljenosti. Simon Otjes sa Sveučilišta u Leidenu za BBC je kazao da su ovo njegovi izbori i kampanja u kojoj dominira, a druge stranke čekaju da vide što će Omtzigt učiniti.

Njegove dvije velike teme postale su neočekivane ključne riječi u kampanji: poboljšanje socioekonomske sigurnosti - bestaanszekerheid - nizozemskih kućanstava i promjena kulture upravljanja politikom - bestuurscultuur.

Omtzigt ističe da nije otvoren za suradnju s Wildersom, jer 'kao stranka možete sastaviti samo vladu koja se drži klasičnih temeljnih prava'.

Wilders ublažio retoriku

Sam Wilders, čija se Stranka za slobodu (PVV) dugo pozivala na zabranu džamija, Kurana i islamskih škola, sada kaže da 'očigledno postoje važniji prioriteti'. Govorio je o stavljanju nekih svojih politika na 'čekanje', ukazujući na to da želi igrati ulogu u vladi. Njegova stranka trenutno je četvrta u anketama, iza saveza zelenih i laburista.

Frans Timmermans jedini je lijevi kandidat s dobrim rezultatima u anketama, a podnio je ostavku na mjesto povjerenika EU-a za klimu kako bi vodio zajedničku kampanju Laburističke stranke i Zelene ljevice. Jedna je anketa stavila vođu laburista i zelenih kao favorita za premijersku ulogu među osobama u dobi od 18 do 34 godine. No čovjek koji je predvodio Zelenog plana EU-a morao je odustati od stranačkog obećanja da će do 2030. prepoloviti emisije zagađivača dušika, kao što su dušikovi oksidi i amonijak, nakon razgovora s mladim poljoprivrednicima.

Nema očitih koalicijskih partnera među ostala tri kandidata, ali nije isključio suradnju s Omtzigtom ili Yesilgoz.

Caroline van der Plas, čiji je desničarski populistički Pokret poljoprivrednika - građana pobijedio na pokrajinskim izborima i postao najveća stranka u nizozemskom gornjem domu parlamenta, senatu, izgubila je na zamahu, ali bi mogla biti dio neke nove vlade. Njihov veliki fokus je na borbi protiv strožih klimatskih mjera i nametanju izbjegličke kvote. Van der Plas je isključila mogućnost da bude premijerka jer se boji letjeti.

Nizozemce brine budućnost

Glavne teme izbora su nestašica stanova, rast troškova zdravstvenog osiguranja, migracije i klimatske promjene.

Cijena prosječne kuće popela se u Nizozemskoj na više od 400.000 eura, a problem je i to što je devet puta više kupaca nego stanova ili kuća u prodaji. Ljudi s malim primanjima ne mogu si priuštiti dom, a i studenti se muče s pronalaskom smještaja. Ranije ove godine više od 100.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom traže pristupačniji smještaj.

Procjenjuje se da je porast cijena osnovnih životnih potrepština, energenata, zdravstvenog osiguranja i stanovanja ostavio oko 830.000 ljudi ispod granice siromaštva, ali i većina Nizozemaca sa srednjim primanjima zabrinuta je za budućnost.

Prethodna vlada pala je u srpnju zbog neslaganja oko pitanja ograničenja azila, a gotovo dvije trećine Nizozemaca želi smanjenje broja podnositelja zahtjeva. Dio problema leži u nedostatku smještaja. Trojica izbornih favorita kažu da planiraju postrožiti pravila o azilu, a Omtzigt je izravno povezao prava migranata s nedostatkom stambenog prostora.

Deset dana prije izbora deseci tisuća marševa u Amsterdamu pozvali su na hitno djelovanje u vezi s klimatskom krizom. Savez laburista i zelenih stavio je to pitanje na čelo svoje kampanje, ali Omtzigt je sugerirao da se nedavna klimatska politika usredotočila na 'elitu koja to može platiti'.