Komentirajući dva navedena ultimatuma HDZ-u ukoliko ne pristane na osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor, Puhovski za početak kaže da je posebno degutantno u takvom postupku to što je Ustavni sud učinjen objektom trgovine.  'To je, naprosto, ruganje s vladavinom prava. Jer ma kakav Ustavni sud bio, on je ipak neka vrst pravnopolitičke kape koja jamči funkcioniranje sustava', napominje analitičar.

Osim toga, tako otvoreno iznošenje ucjena, kako je to učinio SDP, dosta je neobično.

'To se, naravno, radi u političkom životu, to je općepoznato, ali se u pravilu ne radi na tako otvoren, grub način, koji zapravo pokazuje nervozu i nedostatak koncepcije. Tim više što je realna činjenica da u posljednjih 25 godina niti jedno saborsko povjerenstvo nije dovelo ni do kakvog ozbiljnog rezultata. Dakle tu se radi o simboličnom, a ne o realnom problemu i ovdje se, što je nažalost tipično za našu politiku, taj simbolični problem hoće nametnuti namjesto realnog', smatra Puhovski.

Kao primjer za nametanje problema navodi 'hladnokrvnu' tvrdnju Mostova zastupnika Mire Bulja da građani odlaze iz Hrvatske zbog Agrokora.

'Možda u tome ima nešto istine, vjerojatno i ima, ali to se ne može naprosto utvrditi kao činjenica iz koje slijedi da bi trebalo formirati povjerenstvo. Jer kad bi se to povjerenstvo i uspjelo formirati, što bi bilo čudo, ono bi utvrđivalo kako je došlo do krize Agrokora, a ni na koji način ne bi djelovalo na to da ljudi manje odlaze iz Hrvatske. Pobrkane su kruške i jabuke pa je oporba, dakle sad zajedno SDP i Most, naslutila da je moguće oštetiti poziciju Vlade preko Agrokora i ponovno ministra Zdravka Marića', primjećuje Puhovski.

Nije mu, kaže, jasno vode li oni svoju politiku tako što ujutro pročitaju novine i pogledaju portale, pa potom odlučuju što im je činiti. 'To je dobro za novinare, ali nije dobro za politiku', dijagnosticira Puhovski.

'SDP i Most pomažu Plenkoviću' 

Što se može očekivati od oporbe nakon što je tjednik Nacional objavio nova saznanja o tome da je ministar Marić, suprotno svojim tvrdnjama, ipak znao što je događalo u vrijeme dodjele spornih HBOR-ovih kredita Agrokoru?

'Prvo su opet krenuli govoriti o opozivu Marića i već sam rekao da je o tome besmisleno raspravljati. Jednom su probali i nisu uspjeli, pa se sad može raspravljati ili o opozivu premijera ili ni o čemu. Premijer je, iz meni potpuno nepoznatih razloga - ako, naravno, teorije urote nisu točne - odlučio zadržati ministra Marića po svaku cijenu. Sve što se može prigovoriti Mariću sada politički ide na račun Plenkovića. Pitanje je raznih procjena je li to dovoljno, a sigurno je to da u ovom trenutku ne postoji većina za opoziv premijera.

Dapače, oni rade taktički potpuno promašenu stvar - ojačavaju Plenkovićevu većinu. Ta većina naime pada samo na malim stvarima, koje nisu visoko profilirane, jer postoje razni interesi. Ovdje se radi o logici, odnosno psihologiji stada, pa će se sada ta većina, koliko god bila različita između sebe, skupiti i biti još kompaktnija protiv onih koji im 'rade o glavi'. Taktički gledano, oni pomažu Plenkoviću', tvrdi Puhovski.

Zar međutim nije opravdan Bernardićev argument da građanima nad glavom visi mač Agrokora?

Backbencheri u povjerenstvu?

'Ako je točno ovo što je rekao prinudni upravitelj Agrokora, da su se izvukli iz najgore situacije, da mogu normalno funkcionirati i da će otpustiti 'svega' nekoliko desetaka ljudi, što je manje loše nego što se očekivalo, onda to za građane nije prvorazredni problem. Ali ako to nije istina, onda pred sobom zbilja imamo nešto o čemu će se dugo raspravljati i sigurno će se morati raspraviti o tome tko je odgovoran', napominje Puhovski.

Inače, po njegovoj ocjeni, HDZ-ov Branko Bačić potpuno je u pravu kada kaže da je više od polovice saborskih zastupnika bilo u raznim vladama i ne bi smjeli biti u povjerenstvu koje bi se bavilo Agrokorom jer su sve vlade, na ovaj ili onaj način, bile u igri s Agrokorom. Neovisno o Bačićevom motivu, u praksi bi se u povjerenstvu našli manje iskusni zastupnici iz zadnjih redova sabornice, tzv. backbencheri.  

Može li se na temelju aktualnog zbližavanja SDP-a i Mosta računati i na njihovu jaču buduću suradnju? Je li naivno očekivati da bi naoko umjereni i pomirljivi karakteri Davora Bernardića i Bože Petrova mogli doprinijeti toj suradnji? 

'Sigurno se može očekivati da će oni pokušati zajedno nešto napraviti. Međutim uvjeren sam da ta suradnja može biti još slabija i manje solidna od suradnje Mosta i HDZ-a, jer Most sa SDP-om nema čak ni svjetonazorsku zajedničku pretpostavku koju su imali s HDZ-om. Osim toga, mostovci su jednako nepouzdani kao što su bili s HDZ-om; hladnokrvno napadaju zakone koje su sami podržavali prije nekoliko mjeseci, dok su bili u Vladi, i čak ne smatraju da se zbog toga trebaju, recimo, ispričati', ističe Puhovski.

U Mostu uporno naglašavaju da su njihovi članovi različitih svjetonazora, zašto se to baš i nije primilo u javnosti? Puhovski apostrofira ulogu biskupa Vlade Košića u djelovanju Mosta.

'Prošli put je gospodin Košić dignuo glas i Most je prestao pregovarati sa SDP-om. Nije to tako davno bilo. G. Košić je i dalje, koliko shvaćam, živ i u dobroj formi, prema tome može se očekivati i naredna takva njegova akcija', konstatira Puhovski.

U slučaju prijevremenih izbora, slijedi velika koalicija SDP-a i HDZ-a

Upozorava da će jedina realna šansa za sastavljanje nove Vlade, u slučaju prijevremenih izbora do kraja 2017., biti velika koalicija SDP-a i HDZ-a.

'Naprosto, mislim da neće biti druge mogućnosti. Bit će dvije stranke, koliko-toliko velike - vidjet ćemo koliko će SDP još oslabiti - i još Most, Živi zid te radikalna desnica Hasanbegović-Esih, s kojima iz različitih razloga neće htjeti surađivati ili neće biti dovoljni za većinu', tumači Puhovski.

U naredno vrijeme, dodatno pojašnjava, HDZ ne može surađivati s Mostom, a SDP može, no analitičar ne vidi mogućnost da bi SDP i Most imali većinu dovoljnu za formiranje vlasti.

'Mislim da će GLAS na eventualnim izborima najesen slabo proći, a sad ni svi zajedno nemaju dovoljno za većinu. To znači da imamo guranje k izborima. Ako sada relativno mirno prođe ta stvar s povjerenstvom i ako se uspije smireno završiti ovo tzv. proljetno zasjedanje, može se očekivati to da prva jesenska tema, koja god bila, ozbiljno načne većinu. Onda mi se čini mogućim očekivati prijevremene izbore', precizira Puhovski. 

Pupovac pod pritiskom

Do jeseni naime reaktualizirat će se čitav niz novih-starih problema, poput Agrokora, ploče u Jasenovcu ili pitanja vezanih uz zagrebačku Gradsku skupštinu, poput imena Trga maršala Tita. Tu će se, najavljuje Puhovski, vidjeti da SDSS prvi put ima kakvu-takvu oporbu u okviru srpske manjine, što znači da će morati nešto opreznije postupati sa svojom podrškom Vladi.

Puhovski se referira na SDSS-ovog disidenta Srđana Milakovića, koji je na prošlim izborima kao zamjenik predsjednika Demokratskog saveza Srba polučio velik uspjeh i postao dogradonačelnik Vukovara. Milaković je još uvijek znatno slabiji od Milorada Pupovca, ali 'postoji kao činjenica, dok prije nekoliko mjeseci u okviru srpske manjine oporba praktički nije postojala'. Pupovac će se dakle morati dodatno trgnuti, a jedan od načina da to učini je da, primjerice, radikalizira pitanje ploče u Jasenovcu ili nečeg drugog što bi se moglo pojaviti kao problem za srpsku manjinu.

Puhovski dakle smatra da će se zbog svjetonazorskih pitanja najesen opet razviti žučne rasprave koje bi lako mogle dovesti do pada Vlade. 'S time da tu nisu uopće u pitanju prebjegli HNS-ovci, jer oni nemaju drugog izbora i bit će do zadnjeg trenutka uz Vladu. U pitanju su, npr. Bandićevi ljudi, Saucha – što ako se njegov slučaj rasplete tako da prestane progon? Naprosto, imamo previše nepoznanica da bismo mogli tvrditi da su stvari tako posložene da se ne može očekivati nešto što bi taj sadašnji poredak u Saboru dovelo u pitanje', sumira Puhovski.

Komentirajući mogućnost velike koalicije SDP-a i HDZ-a, kaže da se boji takve koalicije. 'To bi bila konačna smrt hrvatskog parlamenta: većinu bi činilo 80 posto zastupnika i zastupnica, a većina uvijek sabotira rad parlamenta. Oni već sad ne rade bogzna kako, a u slučaju velike koalicije mislim da bi Sabor naprosto prestao raditi.'