U nedjelju Austrijanci izlaze na birališta. Parlamentarni izbori, odnosno izbori za Nacionalno vijeće, koje podrazumijeva donji dom parlamenta, donijet će velike promjene, a glavno pitanje je je li itko spreman amenovati kontroverznog Herberta Kickla za 'narodnog kancelara' (kako on sebe naziva od prošle godine, a to je sintagma koja se veže uz Adolfa Hitlera) u slučaju da pobijedi Slobodarska stranka (FPÖ), pod njegovim kormilom približena krajnjoj desnici.

Ankete zasad daju prednost Kicklovu krajnje desnom FPÖ-u, a na drugom mjestu su trenutno vladajući konzervativci s kancelarom Karlom Nehammerom na čelu, koje ovaj mandat nije mazio.

Nitko ne želi s Kicklom

Kickl je tijekom pandemije bio najzagriženiji protivnik obaveznog cijepljenja i testiranja te lockdowna među austrijskim političarima, rekavši da se tako utire put totalitarizmu u Austriji, čime je privukao određeni korpus birača s obzirom na to da je prema anketama 30-ak posto građana bilo protiv obaveznog cijepljenja.

Da je Kicklova oštra retorika očigledno rezonirala s biračima, pokazuju i ankete. Dok je FPÖ na prošlim parlamentarnim izborima 2019., u jeku afere Ibiza, dobio podršku od 16,2 posto, sada im se prema anketama smiješi čak 28 posto glasova.

Podsjetimo, riječ je o jednom od najvećih političkih skandala u Europi te je on promijenio austrijski politički okoliš i doveo do raspada vladajuće koalicije ÖVP-a i FPÖ-a u svibnju 2019., a na kraju i do ostavke kancelara Sebastiana Kurza. Političar FPÖ-a Heinz-Christian Strache tada je tajno snimljen na Ibizi kako navodnoj nećakinji ruskog oligarha obećava unosne javne poslove u zamjenu za medijsku podršku. Sve što bi Rus morao napraviti je da kupi visokotiražni Kronen Zeitung i osigura FPÖ-u predizbornu medijsku podršku.

No od tada do danas FPÖ je uspio mobilizirati svoje birače iskoristivši pad popularnosti trenutne vladajuće koalicije konzervativaca i Zelenih nakon pandemije i inflacije, ali i sukoba unutar koalicije oko ključnih pitanja poput imigracija. U lipnju ove godine stranka je prvi put pobijedila na izborima za Europski parlament.

Formiranje koalicije vjerojatno će biti teško jer su vođe svih pet parlamentarnih stranaka u trenutnom sazivu isključile mogućnost koaliranja s Kicklom.

Čak i ako on, kako se sam nada, ne bude morao tražiti koalicijske partnere, pitanje je hoće li ga austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen htjeti amenovati kao novog kancelara.

Austrijski kancelar i glavni kandidat ÖVP-a Nehammer kazao je prethodno da bi uzeo u obzir i koaliciju s FPÖ-om da nema Kickla. Negativan stav prema njemu prije svega proizlazi zbog njegove 'naklonjenosti teorijama zavjera', poput stava da Svjetska zdravstvena organizacija djeluje kao 'nova svjetska vlada'.

Tko bi mogao na vlast?

Prvi put od uspostavljanja nezavisnosti 1955., u Austriji bi desni populisti iz FPÖ-a mogli postati najjača politička snaga. Konzervativci i demokrati s druge strane moraju biti spremni na ​​jedan od najgorih rezultata u poslijeratnom dobu.

Trenutačno vladajući konzervativni demokršćani iz Austrijske narodne stranke (ÖVP) mogli bi izgubiti značajan dio biračkog tijela. Prema trenutačnim istraživanjima, stranka dobiva samo od 24 do 26 posto glasova, a na prošlim izborima 2019. pobijedila je s 37,5 posto glasova.

Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) otprilike bi mogla ponoviti svoj rezultat iz 2019. (20 posto), a Zeleni bi mogli izgubiti čak pola svog biračkog tijela te dobiti samo sedam do devet posto glasova. Četvrta najjača snaga tako bi postala stranka Liberalni forum (NEOS) - prema anketama dobiva devet do deset posto glasova.

U novom Nacionalnom vijeću vjerojatno će biti zastupljena i Pivska stranka (BIER), čiji se anketni podaci kreću između četiri i šest posto. Šanse za ulazak u parlament ima i KPÖ s trenutno tri posto glasova.

Umjesto pet, u Nacionalnom vijeću ubuduće bi moglo biti zastupljeno do sedam stranaka. U liberalnom i lijevom spektru utjecaj bi mogle dobiti dvije relativno mlade stranke, nastale 2010-ih.

Prema trenutnim anketama, velika koalicija ÖVP-a i SPÖ-a za dlaku bi mogla propustiti priliku da dobije potrebnu većinu od 92 mjesta u Nacionalnom vijeću. Prvi put od privremene vlade pod državnim kancelarom Karlom Rennerom 1945., mogla bi biti potrebna trostranačka koalicija da se postigne većina.

Teoretski je opcija i savez konzervativaca, socijaldemokrata i Zelenih ili NEOS-a, s time da SPÖ ne bi imao realnu perspektivu za kancelarsku službu. FPÖ bi pak mogao voditi vladu samo kad bi se ÖVP ponudio kao 'junior' partner - što je malo, pa i nimalo vjerojatno, s obzirom to kakvi su apetiti konzervativaca.

Radikalizacija FPÖ-a i Identitetski pokret

Slobodarska stranka se pod Kicklom tijekom pandemije koronavirusa približila miljeu teoretičara zavjere, a i Identitetskom pokretu, ekstremno desnoj organizaciji koja mahom okuplja mlade koji sebe zovu 'patriotima' te se zalažu za očuvanje 'etničkog identiteta državotvornog naroda'.

Prema mišljenju stručnjaka, stranački pomladak FPÖ-a i identitetarci više nikako nisu dva odvojena pojma. Stranka je također usvojila zahtjeve desničarskog ekstremističkog pokreta, poput onih za tzv. remigraciju, pojam koji desničarski ekstremisti pogrešno koriste i izvlače iz konteksta, tražeći prisilno protjerivanje migranata.

To je razlog za negativan stav ostalih stranaka i političara prema Kicklu, a jedan od problema je i to što se na njega gleda kao na političara koji nikako nije spreman na kompromise.

Osim toga, nekoliko izbornih obećanja FPÖ-a krši ustav ili bi zahtijevali ustavne promjene. Između ostalog, FPÖ predlaže potpunu eroziju prava na azil. Prema Kicklu, treba deportirati sve ljude koji su ilegalno ušli u Austriju kopnenim putem i podnijeli zahtjev za azil, s obzirom na to da je okružena sigurnim zemljama. Podnošenje zahtjeva za azil tako bi trebalo postati gotovo nemoguće.

Imigrantima bi se državljanstvo u svakom trenutku moglo oduzeti, a svatko tko dođe u zemlju kao osoba s pravom na azil ne bi trebao samo tako dobiti austrijsku putovnicu. Kickl smatra da bi stranci općenito trebali biti u lošijem položaju od Austrijanaca, u smislu minimalnih primanja, zdravstvene zaštite i dodjele subvencioniranih stanova.

Glavne teme

Na austrijskoj političkoj sceni trenutačno dominiraju teme iz područja unutarnje politike, posebice migracije i sigurnosti. Između ostalog se naveliko raspravljalo o napadu ispred nacističkog dokumentacijskog centra i izraelskog generalnog konzulata u Münchenu početkom rujna, što je izveo 18-godišnji Austrijanac bosanskohercegovačkih korijena, a koji se u posljednje tri godine vidljivo radikalizirao.

I biračima je tema migracija jako bitna. U istraživanju, provedenom uoči europskih izbora, 57 posto građana navelo je azil, odnosno migracije kao posebno važno pitanje. Samo pitanje socijalne sigurnosti bilo je važnije.

Druga važna tema su novonastale promjene na austrijskoj političkoj sceni, odnosno porast popularnosti kontroverznog Kickla, za čiju se politiku kaže da je vrlo bliska onoj ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Gospodarstvo je još jedna od glavnih tema na meniju. Stope rasta BDP-a su minimalne, a tu je i relativno visok državni dug od 78 posto BDP-a.