78-godišnji bivši čelnik Zelenih stekao je široku popularnost zbog smirenosti tijekom razdoblja nacionalne krize, uključujući pad vlade 2019. i ostavku kancelara Sebastiana Kurza prije godinu dana zbog optužbi za korupciju koje Kurz poriče.

Krajnje desna Slobodarska stranka (FPO) bila je jedina stranka u parlamentu koja je postavila svog kandidata na izborima protiv Van der Bellena, koji je 2016. pobijedio u mnogo tijesnoj utrci protiv FPO-ovog protukandidata. Sve ostale stranke u parlamentu podržale su predsjednika.

Austrijski predsjednik obavlja uglavnom ceremonijalnu ulogu, ali ima i velike ovlasti u razdobljima tranzicije i turbulencija. Predsjednik je vrhovni zapovjednik vojske i može smijeniti cijelu vladu ili kancelara.

"Apsolutna većina znači više glasova od svih ostalih (kandidata) zajedno i to treba shvatiti vrlo ozbiljno. Nisam uopće bio siguran da će se to dogoditi, ali jest, i jako sam zadovoljan“, rekao je Van der Bellen na nacionalnoj televiziji ORF. Na izborima je imao šestoricu protukandidata.

Nakon 95 posto prebrojanih glasova danih na biračkim mjestima, projekcija agencije SORA za ORF temeljena na tom brojanju daje Van der Bellenu 56,1 posto glasova, s marginom pogreške od 1,1 postotni bod. Njegov najbliži suparnik je Walter Rosenkranz iz FPO-a sa 17,9 posto.

"Alexander Van der Bellen je doista uspio u prvom krugu osigurati da on bude sljedeći predsjednik. Čestitam mu na tome", rekao je Rosenkranz za ORF.

Glasovi prebrojani u nedjelju ne uključuju glasačke listiće poštom, koji će biti prebrojani u ponedjeljak, ali projekcije su za rezultat u cjelini, uključujući glasanje poštom. Te su se projekcije u prošlosti pokazale vrlo pouzdanima.

Zasebna projekcija ARGE Wahlena za novinsku agenciju APA dala je gotovo identične rezultate SORA-inim: Van der Bellen je prema toj projekciji osvojio 56 posto, a Rosenkranz 17,6 posto glasova.