Državni hidrometeorološki zavod za srijedu je izdao upozorenje zbog hladnoće koja će biti najjača sredinom tjedna. 'Vrlo velika opasnost' od hladnih valova bit će u srijedu na području četiri grada: Zagreba, Karlovca, Gospića i Splita
Hladni valovi, slično kao i topli, djeluju na ljude uzrokujući povećanu smrtnost i pobol. Međutim, dok je utjecaj toplih valova uglavnom koncentriran na 1-2 dana nakon njihove pojave, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka.
<<<< Ledeni val noćas stigao u Hrvatsku: Od danas sve hladnije, no rekordi će padati u srijedu; doznajte gdje
Premda je maksimum smrtnosti kod toplih valova izraženiji nego kod hladnih, ukupno povećanje smrtnosti je nakon hladnih valova veće nego nakon toplih valova.
Kriteriji za pojavu hladnih valova koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi određeni su pomoću podataka smrtnosti i podataka temperature zraka u razdoblju 1983-2008. Stupanj opasnosti određuje se prema stupnju povećanju smrtnosti. Vrlo velika opasnost označava 10 posto veću smrtnost od prosjeka.
Treba naglasiti da upozorenje na hladnoću koja djeluje na zdravlje nije isto kao upozorenje na nisku temperaturu vidljivo na Meteoalarm stranici. Niske temperature u velikoj mjeri utječu na zdravlje ljudi, ali također negativne (niske) vrijednosti temperature mogu znatno utjecati na opskrbu energije, osobito električne, na smrzavanje tekućina, što je posebno važno zbog opskrbe pitkom vodom i sl.
Pragovi koji postaju kritični za zdravlje u pojedinim se regijama mogu znatno razlikovati od pragova odnosno vrijednosti temperature koja može utjecati na privredu, gospodarstvo, promet, ekonomiju i sl. Upozorenje na hladnoću unutar platforme Meteoalarma podrazumijeva širi spektar utjecaja te se razlikuje od upozorenja na hladnoću koja može utjecati na zdravlje.
<<<<Sibirska zima: Svi bruje o strašnom polarnom vorteksu, provjerili smo o čemu se radi
Preporuke
Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod.
- Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.
- Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.
- Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
- U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.
- Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.
- Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.
- Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
- U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati:
- Hitnu medicinsku službu – 194
- Centar za žurne službe - 112
Kako se zaštiti?
Preporučene mjere zaštite zdravlja starijih osoba zbog hladnoće/niskih temperatura zraka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
1. Starije osobe uslijed sniženog bazalnog metabolizma i promjena u organima i organskim sustavima tijekom fiziološkog starenja te nedostatne fizičke aktivnosti spadaju u rizičnu skupinu pučanstva, osobito osjetljivu na hladnoću.
2. Preporučuje se izbjegavati izlaganje hladnoći, posebice u ranojutarnjim i večernjim/noćnim satima, osobito gerijatrijski bolesnici oboljeli od srčanih, respiratornih, endokrinih bolesti te oboljeli od Alzheimerove bolesti i drugih demencija
3. Odjeća treba biti slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogućnosti odjeća od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline te komotna obuća otporna na vlagu bez visokih peta zbog sprečavanja padova i ozljeda.
4. Izlazak po hladnoći treba u pravilu izbjegavati te prilikom izlaska zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama, prekriti obavezno usta šalom zbog prevencije direktnog udisanja hladnog zraka.
5. Ako je povećano znojenje, potrebno je presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline i osloboditi se suvišne odjeće.
6. Pojava drhtavice kod predugog izlaganja hladnoći znak je za hitan povratak u unutrašnji topli prostor.
7. Izbjegavati teži fizički rad na otvorenom te aktivnosti koje mogu uzrokovati ubrzano disanje na hladnoći (osobito se odnosi na čišćenje snijega zbog najučestalijeg rizika nagle smrti starijih u odnosu na srednju dob).
8. Izbjegavati hodanje po zaleđenoj površini zbog prevencije mogućih padova i ozljeda.
9. Nužno je unijeti u organizam dovoljno tekućine, posebice u obliku toplih čajeva ili juha te izbjegavati alkoholna pića i konzumiranje više od dvije šalice kave dnevno.
10. Starije osobe tijekom starenja gube mogućnost osjeta promjena temperatura, stoga se preporučuje pratiti vremensku prognozu i imati termostat u kući (najniža temperatura prostora u kojem boravi starija osoba ne smije biti niža od 18° C).
11. U slučaju pojave simptoma poput trnjenja prstiju, gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju izrazitog crvenila kože, potrebno je kontaktirati svog izabranog liječnika opće/obiteljske medicine.
12. U vrijeme hladnih mjeseci nužno je češće kontaktirati stariju osobu koja uz sebe uvijek mora imati svoje osobne podatke - ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona, kao i kontakt osobe koju je moguće kontaktirati.