Za kućicu, sklepanu za 10-ak minuta na Markovom trgu, udruge Srđ je naš, Zelena akcija, Pravo na grad, Eko Kvarner i Zelena Istra uvjerene su da će je moći legalizirati ukoliko Hrvatski sabor u petak izglasa Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, odnosno izmjene akta o prostornom uređenju i gradnji.

Na simboličan su način, uz čuđenje skupine turista s Bliskog Istoka i pod budnim okom policijske ophodnje, tako htjeli upozoriti da će sporni zakoni, posebice tzv. zakon o legaliziranju bespravne gradnje, uvelike pogodovati građevinskom lobiju, ali i voditi nastavku apartmanizacije i betonizacije jadranske obale.

'Zakoni su čavao u lijes prostornog planiranja i utjecat će na kvalitetu života i prihode lokalnog stanovništva, ali i trajno utjecati na prostor', rekla je Jagoda Munić iz Zelene akcije navodeći i pitanje hoće li Sabor zasjedati na jesen kao glavni razlog žurbe u donošenju zakona prije ljetne stanke. 'Niz spekulanata zemljištem imat će profit od takvih zakona i postoji mogućnost da se oni pokažu kao izdašni donatori i tijekom predizborne kampanje nagrade one koji su donijeli zakone', ukazale je Jagoda Munić.

Slično razmišlja i Đuro Capor iz udruge Srđ je naš, podsjećajući da su 'zakoni sklepani u mjesec dana te se po nevjerojatno brzom postupku guraju na donošenje prije ljetne stanke mimo mišljenja civilnog društva, suprotno stajalištima profesionalnih udruga i kršeći brojne međunarodne konvencije'.

'Iza zakona ne stoje stručna udruženja arhitekata, nego Hrvatska udruga poslodavaca kao paradržavna struktura koja postaje toliko moćna da kreira zakone koji će dugoročno, osim koristi pojedinim članicama udruženja, naštetiti ukupnom razvoju Hrvatske', smatra Teodor Celakoski iz Prava na grad. Navodi i da je sve 'početak promjene ukupne razvojne strategije u Hrvatskoj koja je bila deklarativno turistička, a sad postaje naglašeno mešetarsko-nekretninska'.

Po podacima koje je iznio Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera, na postojećih 750 kilometara urbanizirane obale Jadrana, a Hrvatska ima ukupno 6.000 kilometara, prostorni planovi gradova i općina već sami omogućuju dodatnih 600 kilometara za urbanizaciju. 'Ako ove promjene zakona stupe na snagu, puknut će brana i počet će urbanizacija i apartmanizacija u svim mogućim oblicima. Posljedice će biti katastrofalne u gospodarskom, sociološkom i ekološkom smislu', upozorava Piršić.

Naveo je i primjer Tomislava Horvatinčića koji kupuje zemljište na Krku jer se, po Piršiću, 'sjetio nečega što nikome nije palo na pamet – gradnje umjetnog skijališta'. 'Ako ti zakoni prođu, bit će to druga privatizacijska pljačka. Prema njoj će ona prva s tvornicama biti mila majka. Ovo će nas dokrajčiti i isprazniti obalu od naših ljudi', zaključio je Piršić.

Uz 'nelegalno' izgrađenu kućicu, performeri su stavili i ploču na kojoj je, među ostalom, pisalo da će za apartmansko naselje 'Zdrpi i briši' legalizacija uslijediti i građevinska dozvola se izdati 'nakon izglasavanja zakona'.