Ako se nastave postojeći trendovi, izvjesno je kako će se Fond vrlo brzo naći pred likvidacijom. O tome kada će konačno Vlada reagirati i zaustaviti propast Fonda, razgovarali smo s ministrom branitelja Predragom Matićem.

Kolika je izvjesna likvidacija Fonda?Priča se kako u slučaju da nekoliko tisuća branitelja povuče udjele Fond je na koljenima?

Nema govora o likvidaciji Fonda. Istina jest da situacija nije simpatična, kao što nije simpatična u čitavoj državi. Istina je, također, i da je više od 65 posto udjela povučeno, ali to je sad stalo. Ljudi koji su prodali udjele to su bili prisiljeni napraviti. Bilo je i spekulanata koji su prodavali kad je vrijednost udjela bila iznad 800 kuna (op. a., danas manje od 400 kuna) pa su kasnije taj novac oročili.

Vrijednost imovine fonda ubrzano pada. Vi ste kao ministar branitelja na čelu Upravnog vijeća; zbog čega ništa ne poduzimate?

Otkad sam ja ministar, izgubili smo oko 500 milijuna kuna, ali to je utjecaj tržišta. Više od 90 posto naše imovine čine dionice HT-a, a njihova cijena pada. Zbog postojećeg Zakona o Fondu hrvatskih branitelja, meni su ruke vezane. Fond nema mogućnosti investiranja.

Da je drugačije, Fond je mogao, na primjer, kupiti zgradu u kojoj se trenutačno nalazi Ministarstvo branitelja i Ministarstvo socijalne politike i mladih. Tu je zgradu preuzela Vlada kako bi naplatila dug prema Industrogradnji. Da ju je, recimo, Fond prije dvije godine kupio, iznajmljivali bismo je ministarstvima i mjesečno zarađivali oko milijun kuna. Ali, ponavljam, zakonski su nama ruke vezane.

Zbog čega ne mijenjate zakon?

Plan je da do kraja godine krenemo u izmjene i dopune Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Već je oformljena i radna skupina. Intencija je da branitelji preuzmu veću odgovornost za Fond i da se iz njega politika makne što je više moguće.

Moja želja je da se članovi upravnog odbora biraju na izborima i da se na najdemokratskiji način među braniteljima pronađe desetak ljudi koji bi sve vodili. Tada bismo na čelo fonda mogli zaposliti profesionalca, čovjeka iz financijskog svijeta, a ne da predsjednik uprave bude ministar branitelja.

Želimo Fond koji može ulaziti čak i u rizičnije poslove, koji može zarađivati.

Ali zbog čega ste čekali dvije i pol godine da krenete u izmjenu zakona, a za to vrijeme je izgubljeno 500 milijuna kuna?

Za odgovor na ovo pitanje potrebno je puno više vremena i prostora, ali u načelu se problem svodi na specifičan i pomalo podvojen odnos braniteljske zajednice prema Ministarstvu branitelja i Vladi. Naime, kada odlučite nešto mijenjati u braniteljskoj zakonskoj regulativi, dobijete prigovore udruga da se radi o smanjenju prava, ukidanju, arbitrarnim odlukama Ministarstva, manipulacijama Vlade i Ministarstva i slično. A kada se objektivne okolnosti promijene, kao što u slučaju Fonda nismo mogli utjecati na kretanja na tržištu, i to se negativno odrazi na razinu prava, dobivamo prigovore da su Vlada i Ministarstvo digli ruke od branitelja, da ne pokazuju nikakav interes, da ne štite branitelje.

Osim toga, da bi izmjene jednog tako važnog zakona, zakona koji uređuje raspolaganje s otprilike milijardu kuna, bile kvalitetne te da bi Fond u konačnici bi efikasan i profitabilan, potrebno je određeno vrijeme za analizu i pripremu. U svakom slučaju, do kraja mog mandata ćemo svakako izmijeniti Zakon o Fondu i vjerujem kako će te izmjene biti konačne i na zadovoljstvo svih branitelja i njihove djece.

Apsurd je da na Fini 'leže' milijuni kuna od dividende koje branitelji godinama nisu podizali. Zbog čega se konačno ne napravi nešto tim novcem?

Svakako. Mi imamo više od 100 milijuna kuna 'u zraku' koje ne može nitko koristiti. Godinama stoje na računu u Fini. Prosječno branitelji imaju oko šest, sedam udjela. Na godinu dana, to je prosječna dividenda od oko 140 kuna. Braniteljima se ne da povlačiti taj novac i to onda ostane. Sad ćemo ograničiti taj rok za podizanje dividende na, na primjer, dvije godine, a nakon toga novac će biti vraćen Fondu, odnosno bit će usmjeren za stipendije braniteljske djece i Zakladi za pomoć braniteljima.

Utjecaj politike na Braniteljski fond je bio najvidljiviji 2008. kada je Fond MOL-u prodao sedam posto dionica Ine. Kako Vi na to gledate?

To je sigurno bila politička odluka. Imamo zapisnik da su sedam dana prije same prodaje branitelji čvrsto stajali pri stajalištu da neće prodavati, ali nakon političkog pritiska odluka je promijenjena. Ako se presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu odrazi na ugovor s MOL-om i on postane ništavan, o čemu se spekulira, Fond će sigurno iskazati svoj interes i, ako je to izvedivo, zatražiti nazad dionice Ine ili neki drugi oblik obeštećenja.

Trećina dobiti Fonda ide za stipendije i zakladu? Koliko će te ove godine djece stipendirati i kako radi Zaklada?

Svake godine za stipendiranje dobijemo oko 12.000 zahtjeva. Ove godine moći ćemo pomoći u školovanju malo više od sedam tisuća učenika i studenata, što je žalosno. Zbog nedostatka novca, morali smo dizati prosjek ocjena za srednjoškolce sa 3,75 na 3,93, a za studente sa 3,25 na 3,43.

Zaklada radi sjajan posao iako su od Fonda, otkako sam ja na njegovu čelu, dobivali gotovo mizerna sredstva, ali to je posljedice našega stava i odluke da su stipendije za učenike i studente prioritet i da se u tu svrhu izdvaja najveći dio. Pošteno bi bilo da od trećine dobiju pola, ali jedne godine nisu dobili ništa, druge dva milijuna, a ove će dobiti pet milijuna kuna. Snalaze se kako znaju. Dio sredstava su oročili i vrlo restriktivno dijele pomoć samo onima koja je ona najpotrebnija.

Razmišljate li možda o tome da se veći dio dobiti Fonda usmjeri za stipendije i zakladu?

Prilikom izmjene Zakona, predložit ćemo braniteljima da sva dobit koja sad ide za njihove dividende bude usmjerena za stipendije i Zakladu. Iznosi koje branitelji godišnje dobiju su neznatni. Ja imam 50 udjela, što je gotovo maksimalan broj, i od dividende ću ove godine dobiti otprilike 1.000 kuna.