Vlada je sa sjednice u četvrtak poslala u Sabor prijedlog izmjena Zakona o šumama, kojima bi se za oko 10 posto smanjila stopa naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, a granica ukupnog prihoda za plaćanje te naknade povećala s 3 na 7,5 milijuna kuna, čime bi se gospodarstvo rasteretilo za ukupno oko 33 milijuna kuna.
Kako je pojasnila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, izmjenama se predlaže da se plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcije šuma, koje plaćaju pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit odnosno poreza na dohodak, oslobode oni koji ostvaruju ukupni godišnji prihod ili primitak manji od 7,5 milijuna kuna. Do sada je taj prag bio 3 milijuna kuna.
"Na taj bi se način, ako se prijedlog podrži, broj obveznika koji plaćaju tu naknadu smanjio za oko 50 posto, prema našim projekcijama, s njih 20 tisuća na oko 10,5 tisuća. Time se rasterećuje gospodarstvo za oko 14 milijuna kuna, a na taj način gotovo svi mikro, mali i srednji poduzetnici neće biti obveznici plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma", istaknula je Vučković.
vezane vijesti
Uz to, predlaže se i smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma umanji za nešto manje od 10 posto, sa sadašnjih 0,0265 posto na 0,024 posto ukupnih prihoda ili primitaka.
"Time se dodatno rasterećuje hrvatsko gospodarstvo za oko 19 milijuna kuna", rekla je Vučković, dodajući da su obje izmjene dio Vladina akcijskog plana smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja za ovu godinu.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja.
Tom se europskom uredbom utvrđivanjem pravila kojima se osigurava da poslovni korisnici usluga internetskog posredovanja i korporativni korisnici internetskih stranica u odnosu na internetske tražilice uživaju prikladnu transparentnost, pravednost i mogućnosti djelotvorne pravne zaštite.
Uredba se primjenjuje na usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice koje se pružaju ili čije se pružanje nudi poslovnim korisnicima i korporativnim korisnicima internetskih stranica koji, putem tih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica, nude robu ili usluge potrošačima.
Isto tako, nastoje se regulirati usluge internetskog posredovanja, koje su prepoznate kao ključne za omogućivanje poduzetništva i novih poslovnih modela, trgovine i inovacija te mogu poboljšati dobrobit potrošača, obrazložio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
