Dan nakon što je stranka Projekt Domovina na sva zvona podržala 11 kandidata na predstojećim parlamentarnim izborima, Željka Markić iz udruge U ime obitelji - preteče Projekta Domovina - ponešto je reterirala. Među preporučenim su kandidatima HDZ-ov tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović i četiri mostaša pa su analitičari ocijenili da to zapravo može naškoditi Mostu. Markić sada poručuje da ona osobno nikada ne bi pozvala da se glasa za tu stranku, jer se 'ne slaže s predsjednikom Mosta da vrijednosti nisu važne i da ćemo se oko njih lako dogovoriti'. No načelnik općine Primošten Stipe Petrina, bivši mostaš, ističe da se Markić istrčala i da je šteta već počinjena
Komentirajući poziv Projekta Domovina da se preferencijalni glasovi udijele odabranim kandidatima po svakoj izbornoj jedinici - uključujući mostaše Davora Romića, Roberta Podolnjaka, Mira Bulja i Marka Sladoljeva - Petrina kaže da je 'taj potez gospođe Markić definitivno stavio Most tamo gdje pripada: najortodoksnijem, najradikalnijem, ultrakonzervativnom dijelu Katoličke crkve, odnosno Opusu Dei'.
Nije slučajno što je Most, podsjeća Petrina, svojedobno u roku od dva sata odlučio podržati Tihomira Oreškovića za premijera.
'To normalni ljudi ne mogu učiniti, posebno ne ako se odlučuje o najmoćnijem mjestu u državi. Nema nikakvog više spora, niti je tajna da je gospodin Orešković član Opus Deija. Vidjeli smo i da je gospođa Orešković marširala ruku uz ruku s gospođom Markić u onom Hodu za život. To je sve legitimno, ljudi se bore za svoje političke ideje, ali nije legitimno da se Božo Petrov i Most lažno predstavljaju. Istup gospođe Markić razotkrio je prevaru zvanu Most', ocjenjuje Petrina.
No zašto je, po njegovu mišljenju, Željka Markić podržala Mostove kandidate, ako im to može naštetiti?
Istrčala se. Mislila je da će tako napraviti korist Mostu, međutim svi pokušaji gospođe Markić da se dopadne hrvatskoj javnosti neslavno su propadali. Zato je i smišljen projekt Most od njenog najbližeg suradnika Ivice Relkovića. Svako povezivanje s imenom i osobom Željke Markić je gubitak izbora, a to se u ovoj situaciji ne smije dozvoliti. No međutim, šteta je već počinjena', kazuje Petrina.
Đurović: Svjetonazorski smo tu negdje
Markić je u četvrtak naglasila da U ime obitelji podržava pojedince iz šest stranaka, za koje smatraju da se 'neće nakloniti nevjerodostojnim obećanjima'. Povjerenje je, među ostalima, ukazano i Draženu Đuroviću, neovisnom kandidatu na listi HSP-a, HČSP-a, ABH-a i Obiteljske stranke u V. izbornoj jedinici. Taj kirurg, zaposlen u Općoj županijskoj bolnici Požega, bivši je HDSSB-ov zastupnik iz 7. mandata Sabora. Iznenađen je, kaže, preporukom koju je dobio iz udruge U ime obitelji i Projekta Domovina.
'Ugodno sam iznenađen i zahvalan na toj preporuci. Iako, imao sam dobre i pozitivne kontakte i sa gospodinom PlaninićemKrešimir Planinić, predsjednik Projekta Domovina, op.a.) i sa gospođomMarkić ali ne oko ove kampanje. Surađivao sam s njima ranije oko referenduma o obitelji, nastojao pomoći s obzirom na to da smo svjetonazorski tu negdje, na tragu sličnih razmišljanja o nekim društvenim pitanjima', otkriva Đurović za tportal.
Novi mandat kao križ na leđima
Bio je, kaže, član HDSSB-a, a stranku je napustio prošle godine, uoči predaje izbornih lista na koje je već bio uvršten. 'Nisam se slagao s načinom na koji se vodila kampanja i nisam više želio sudjelovati u radu stranke na taj način', kaže Đurović, ne rasvjetljavajući dodatno okolnosti zbog kojih je preko noći napustio stranku. Idućeg dana, HDSSB-ovci su u Državno izborno povjerenstvo, na predaju izbornih lista, došli u pratnji Slavonske sokolske garde ili crnokošuljaša.
S obzirom na to da ovog puta na izbore ide kao neovisni kandidat i nije član nijedne od stranaka koje čine listu, Đurović je smatrao poštenim da bude na posljednjem, 14. mjestu. Kaže da ako birači odluče da mu natovare još jedan mandat kao križ na leđa, on će ga prihvatiti.
No kako je uopće došlo do preporuke, čime je Đurović zaslužio povjerenje Željke Markić i Krešimira Planinića? 'Surađivali smo. Kada je bio aktualan referendum o obitelji, malo sam pogurao svoju bivšu stranku da ga podrži. Kada su otvorili pitanje promjene izbornog sustava, također sam dao potporu, smatrao sam da je ta referendumska inicijativa bila sjajna i da bi pomogla hrvatskom društvu. Nažalost, manipulacijama oko broja potrebnih glasova na kraju su uspjeli tu inicijativu srušiti', podsjeća Đurović.
A gdje je i kako uopće došao u kontakt s konzervativnim aktivistima? 'U Hrvatskom saboru. U klubove zastupnika dolaze ljudi svih mogućih profila, iz udruga, ustanova, institucija, sindikata... sve interesne grupe koje imaju neki problem dođu i traže neku potporu. Tako su i oni došli. Koliko se sjećam, u to vrijeme imali su kontakte s većinom klubova zastupnika', prisjeća se Đurović.
Zašto je Projekt Domovina izlazio s preporukama?
Kako on tumači to što je Projekt Domovina izašao s preporukama koje mogu utopiti Most s obzirom na očekivani gubitak lijevih birača?
'Ne mogu točno procijeniti razloge kako i zašto su se oni odlučili nekome dati potporu, vidim da je to društvo relativno šaroliko što se tiče stranačke pripadnosti. Mislim da se u prvom redu radilo o ljudima, o preporuci za ljude koji se nalaze u određenim strankama. Ja bih to više gledao, ovako, personificirano. Ne vjerujem da je potpora meni neka njihova osobita potpora ovoj stranačkoj listi na kojoj se ja nalazim', odgovara Đurović.
Nije li činjenica da su mostaši stavljeni na popis sa Zlatkom Hasanbegovićem ipak razlog za brigu Mostu, koji se izbjegava svjetonazorski odrediti?
'Mislim da su u proteklih osam mjeseci ipak proklizali u određenom pravcu, barem mislim da je takav opći dojam većine javnosti. Ali mislim isto tako da je vidljivo da Most nije skrenuo ni u kakvu krajnju desnicu. Ako su se negdje svjetonazorski ili vrijednosno odredili, mislim da to ne mijenja njihov politički potencijal', kaže Đurović.
Rad u Saboru
Rezimirajući svoj zastupnički mandat, Đurović izdvaja prijedlog za otvaranje rasprave o zaštiti prve i jedine nekretnine od ovrhe, kojeg je podnio u ime Kluba zastupnika HDSSB-a. U godinu i pol dana, tadašnji predsjednik Sabora Josip Leko taj prijedlog nikada nije stavio na raspravu, kaže Đurović, koji je želio da se ta problematika dodatno rasvijetli i da 'Sabor eventualno uputi neke prijedloge i smjernice prema Vladi'. U međuvremenu, istovrsni prijedlog pojavio se u Saboru i 'neki mediji su ga primijetili'. Kao drugu važnu stvar, ističe to što je 'pomogao HDSSB-u da ne sudjeluje u ustavnim promjenama u posljednjem trenutku'.
U novom mandatu, ako ga osvoji, posvetit će se pak 'ključnim društvenim pitanjima': reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije.
'Hrvatsko društvo teško će se pomaknuti ako se ne suoči s disfunkcionalnim pravosuđem i društvenom korupcijom. U jednom trenutku se s time počelo baviti i onda se na to ponovno zaboravilo. A mislim da je to i dalje goreće društveno pitanje i problem u Hrvatskoj', ocjenjuje Đurović.
