Pripadnik ATJ-a Lučko umro je u bolnici nakon što se srušio na kondicijskom treningu u sklopu obuke dok je pripadnik ORSH-a umro u ambulanti Hrvatskog vojnog učilišta 'Dr. Franjo Tuđman' nakon što mu je pozlilo poslije rekreativnog trčanja.

Ministarstvo obrane priopćilo je da će se obdukcija provesti u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku, a general bojnik Boris Zdilar, pomoćnik načelnika Glavnog stožera za zdravstvo, napomenuo je da je preminuli kolega bio potpuno zdrav. O uzroku smrti prerano je govoriti, no klinička slika ukazuje na akutni infarkt miokarda, tromboemboliju, emboliju pluća ili disekciju aorte, rekao je Zdilar.

Nakon što su se pojavile informacije da je pozlilo još najmanje dvojici pripadnika ATJ-a Lučko i da je u krvi preminulog detektirano stimulativno sredstvo, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina poručili su da se moraju čekati sudsko-medicinska vještačenja kako bi se znalo što se stvarno dogodilo.

Milina je naglasio da nema indicija što se tiče toksikoloških nalaza, kao ni čvrstog dokaza koji objašnjava što se dogodilo. Podsjetimo, portal Ni Zagorje malo objavio je da je u krvi preminulog navodno detektiran efedrin, stimulans koji 'definira' mišiće i pritom nosi rizik od ubrzanog rada srca, povišenog krvnog tlaka, vrtoglavice i osjećaja unutarnjeg nemira.

Na novinarski upit hoće li se pripadnike ATJ-a Lučko testirati na nedopuštene supstance, Milina je rekao da neće testirati sve jer bi to 'bilo i ponižavajuće'. Ujedno, podsjetio je da policajci idu na redovite liječničke preglede svakih šest mjeseci. I preminuli pripadnik vojnog Zapovjedništva za kibernetički prostor bio je pregledan prije nekoliko mjeseci te je bio potpuno zdrav, bez ikakvih ograničenja, a Zdilar je kazao da imaju preglede svake tri godine.

Slične tragedije obilježavaju i svijet profesionalnog sporta, a najizraženije su kod nogometaša koji se iznenada sruše na treningu ili utakmici. Kako, dakle, dolazi do takvih situacija kod relativno mladih ljudi iznadprosječne tjelesne forme?

Ugledni kardiolog iz Poliklinike Centar, prof.dr. Mijo Bergovec napominje da je nagla smrt u djece i mladih ljudi, u dobi do 35 godina, relativno rijetka, baš kao što je to slučaj kod sportaša, bilo da se bave natjecateljskim, bilo rekreativnim sportom. Ukazuje na to da su prije nekoliko dana objavljeni rezultati velike studije o iznenadnoj srčanoj smrti u Švedskoj, u kojoj su proučavani medicinski nalazi svih naglo umrlih u dobi od jedne do 35 godina. U razdoblju od 2000. do 2010. u Švedskoj bila su ukupno 903 takva slučaja.

'Najvažnije je napraviti dobar EKG'

'Pronađeno je da su njih 38 imali srčanu manu, tzv. hipertrofijsku kardiomiopatiju – abnormalno, nepravilno zadebljanje srčanog mišića. To genetski disponirano stanje nije jednostavno otkriti. To su ljudi koji se puno puta čine sasvim zdravima. Imao sam takvih bolesnika; roditelji su mi dovodili na pregled svoju djecu koja se bave natjecateljskim sportom, i u nekoliko slučajeva otkrio sam promjene u EKG-u koje upućuju na hipertrofijsku kardiomiopatiju, dakle bolest od koje sportaši najčešće naglo umiru. Rekao sam roditeljima, i napisao u nalazu, da se ne preporučuje i ne bi bilo dobro da se to dijete bavi natjecateljskim sportom. Ali ljudi su često neracionalni, kažu mi da je dijete jako razvijeno, da dobro igra, da zar ne vidim da je to drugi Luka Modrić... Dakle nisu objektivni, nekad poslušaju, a nekad i ne', navodi prof.dr. Bergovec, napominjući da ishod može biti tragičan i da čak 90 posto sportaša koji umru od nagle smrti, umru upravo od srčane hipertrofijske kardiomiopatije.

'Bolest je genetski uzrokovana, što znači da je možda i u obitelji netko naglo umro kao mlad ili izrazito mlad. Treba to imati na umu. Mlade ljude, svakako one koji se bave natjecateljskim, pa i intenzivnim rekreativnim sportom, uvijek treba liječnički pregledati. Potom, fizički naporne sportske aktivnosti ne bi se smjele dopustiti onima koji imaju određene srčane smetnje – česta lupanja srca, značajno ubrzani rad srca, brzo umaranje u manjem ili srednjem naporu. Vrlo je važno napraviti dobar EKG, te ako se nađu u EKG-u patološke promjene, treba ići dalje u dodatnu obradu i tražiti uzrok', upućuje prof. dr. Bergovec, dodajući da je učestalost iznenadne smrti u sportaša niska i kreće se od 0,5 do dva na 100.000 sportaša godišnje.

Što je moglo poći po krivu

Komentirajući kliničku sliku koja kod preminulog 43-godišnjaka iz vojnog sustava ukazuje na akutni infarkt miokarda, emboliju pluća ili disekciju aorte, kaže da su to sve mogući uzroci nagle smrti.

'Sa 43 godine različite su mogućnosti uzroka smrti. Ako je unesrećenik imao dugotrajno neliječeni povišeni tlak, može doći do razdora aorte, a može biti da se dogodila i plućna embolija – posljednjih godina imao sam slučajeve plućne embolije kao posljedicu Covid infekcije, bolesti koju su neki ljudi omalovažavali. Infarkt može uzrokovati i rana aterosklerotska bolest srca, a nagli infarkt srca u akutnoj fazi može izazvati takvu aritmiju da čovjek može naglo umrijeti. U konkretnom slučaju, uzrok se neće znati prije obdukcije', kaže dr. Bergovec, profesor emeritus Europskog kardiološkog društva i bivši dugogodišnji pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu.

Za smrt pripadnika ATJ Lučko i hospitalizaciju njegovog kolege rano je davati definitivna mišljenja. Profesor Bergovec kaže da je za smrt pripadnika bez obdukcije nemoguće bilo što reći i zaključiti. Po pitanju efedrina, napominje da nekontrolirano uzimanje stimulativnih sredstava, kojekakvih napitaka koji 'jačaju' organizam, psihostimulansa i različitih vrsta droga može dovesti do srčanih aritmija i uzrokovati naglu smrt.

Specijalci iz ATJ-a Lučko prolaze liječnike preglede A kategorije, dakle najrigoroznije liječničke preglede koji uključuju EKG druge laboratorijske pretrage.

'Taj preged uključuje bitne stvari, ali uvijek ostane određen broj neprepoznatih slučajeva. Apsolutno, ne može se sve unaprijed znati. Za većinu to tako vrijedi, ali za neke pojedince uvijek se može reći da se nije otkrilo, unatoč svemu što se napravilo. Postoji uvijek 10 do 15 posto takvih slučajeva koje je nemoguće unaprijed otkriti; tek se obdukcijom i toksikološkim analizama to može otkriti. Od naglih smrti takvih ranije neprepoznatih patoloških stanja bude čak 10 posto, premda su se radile sve pretrage. To je jednostavno tako. Ali se zato u čak 90 posto može otkriti patološko stanje i spriječiti smrt', naglašava prof.dr. Bergovec.