Jačanje nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali i zastoj pregovora o židovskim naseljima prijete misiji Baracka Obame koji će bliskoistočne čelnike ugostiti na večeri u Bijeloj kući.

Nakon višemjesečnih neizravnih pregovora uz američko posredovanje, Obama je okupio izraelskoga premijera Benjamina Netanyahua i palestinskoga predsjednika Mahmuda Abasa na razgovorima licem u lice. Ali promatrači su i dalje sumnjičavi kad su u pitanju Obamini izgledi za uspjeh.

Moguće je da komentar ministra obrane Ehuda Baraka o potrebi podjele Jeruzalema, grada oko kojega se dvije strane spore, znači zapravo signal da Netanyahuovu odbijanju podjele svetoga grada dolazi kraj.

'Zapadni Jeruzalem i dvanaest židovskih četvrti u kojima je dvjesto tisuća (izraelskih) stanovnika, bit će naši', rekao je Barak za izraelske novine Haaretz.

'Arapske četvrti u kojima živi gotovo četvrt milijuna Palestinaca bit će njihove', dodao je. Tu je riječ o istočnome Jeruzalemu koji je ratom 1967. Izrael oteo od Jordana i anektirao kao svoj glavni grad, iako mu taj status u inozemstvu nije priznat.

Palestinci žele državu na okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, a glavni grad u istočnome Jeruzalemu jer je u Starome gradu džamija Al-Aksa, treći po važnosti hram islama.

U razgovoru o Barakovim riječima, jedan je visoki izraelski dužnosnik koji putuje s Netanyahuom rekao: 'O Jeruzalemu će se razgovarati, ali premijer drži da Jeruzalem mora ostati nepodijeljen'.

Takva formulacija zadržava mogućnost da grad bude dostupan objema stranama, ali bez fizičke podjele.