Oko 5,65 milijuna izraelskih birača pozvano je u utorak izabrati novi parlament. Prema zadnjim anketama stranka desnice Likud koju vodi Netanyahu i njezina saveznica, stranka Israel Beiteinou kojoj je na čelu ultranacionalist Avigdor Lieberman, trebale bi dobiti između 32 i 35 od ukupno 120 mjesta u Knessetu. Za obje bi to bio rezultat lošiji od sadašnjeg saziva u kojem imaju 42 zastupnika.

Oko 15 mjesta umjesto sadašnja tri mogao bi dobiti nacionalistički vjerski pokret Židovsko ognjište kojemu je na čelu Naftali Bennett, ljubimac židovskih naseljenika, političar koji želi pripojiti 60 posto Zapadne obale.

Među strankama centra Laburisti kojima predsjeda Shelly Yachimovich trebali bi dobiti 16 ili 17 mjesta. Yesh Atid, druga i nova stranka centra dobila bi između 10 i 13 mjesta, a HaTnuah, pokret koji je osnovala bivša ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni, 7 ili 8 mandata.

Sve ankete govore o pobjedi bloka desnice/krajnje desnice nad umjerenim strankama koje su razjedinjene i zato 'Bibi' Netanyahu, lider najjače liste, može biti gotovo siguran u treći premijerski mandat.

Političari i komentatori očekuju nakon izbora sastavljanje koalicije Likud-Beiteinou, u koju bi ušlo i Bennettovo Židovsko ognjište, ultraortodoksne stranke, moguće i Yesh Atid (centar), a ne isključuju ni pokret Tzipi Livni.

Takva većina od 75 do 80 zastupnika učinila bi Knesset jednim od najdesnijih saziva u povijesti Izraela i bit će to 'ponajviše pobjeda naseljenika koji su postali dominantna ideološka snaga u zemlji', piše dnevnik Maariv.

Analitičari predviđaju da će Netanyahu 'pokušati pozvati sve' u vladu kako bi ostvario najširu moguću koaliciju, jer što će više stranaka imati u vladi manje će biti izložen ucjenama. Neki analitičari predviđaju da će koalicija biiti nestabilna i potrajati najdulje godinu i pol dana.

Premijerova je prednost u kampanji bilo dosta zdravo gospodarstvo no to neće potrajati jer je proračunski deficit dvaput veći od predviđenog, nekih osam milijarda eura u 2012. Vlada bi zato trebala donijeti oštre mjere štednje, a proračun za 2013. mogao bi izazvati prvu veliku krizu za novu vladu.

Na međunarodnoj sceni Netanyahu se ne može pohvaliti popularnošću. Aktivni zagovornik kolonizacije, 'Bibi' nije po volji međunarodne zajednice, a posebice Europska unija poziva ga da obnovi dijalog s predsjednikom Paletinske samouprave Mahmudom Abasom, prekinut 2010.

No pregovori s Palestincima nisu Netanyahuov prioritet i zato Palestinci očekuju da će se odnosi pogoršati nakon izbora jer jača izraelski ekstremizam.

Savez s ekstremističkom strankom Avigdora Liebermana 'ne donosi ništa dobro', rekla je Hanane Achraoui, članica Izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije, a Mahdi Abdelhadi iz centra za promišljanje Passia u Jeruzalemu ističe da je kampanja 'protekla u potpunom zanemarivanju i negaciji mirovnog procesa i rješenja o dvjema državama'.

Arapska liga pozvala je izraelske Arape, kojih je oko 20 posto, da masovno izađu na izbore i budu zastupljeni jer se očekuje da će Knesset biti ultraortodoksan.

Prema zadnjim anketama 60 posto Izraealca sklono je rješenju o dvjema državama, izraelskoj i palestinskoj, no većina njih, 49,7 posto, protivi se svakoj evakuaciji židovskih naselja iz Zapadne obale. Još više njih, 52,6 posto, protivi se mogućem prijenosu palestinskih četvrti u istočnom Jeruzalemu u nadležnost neke buduće palestinske države.

Fokusiran na Iran, Netanyhau međutim nije uspio svoje saveznike, napose Sjedinjene Države, uvjeriti u nužnost vojne intervencije na iranska postrojenja kako bi spriječio razvoj nuklearnog oružja.

K tomu su posebno loši Bibijevi odnosi s američkim predsjednikom Barackom Obamom koji mu zamjera popustljivost prema židovskim naseljenicima. Nekoliko dana prije izbora Netanyahu je isključio svaku evakuaciju židovskih naselja sa Zapadne obali u iduće četiri godine bude li ponovno izabran.

Neki analitičari zato upozoravaju da Izraelu prijeti politička izolacija.