'Nikakav pojedinačni slučaj nismo uzimali u obzir kada smo mijenjali zakon', kazao je jutros članovima saborskog Odbora za pravosuđe resorni ministar Orsat Miljenić prilikom rasprave o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a. Naime, sukladno izmjenama, Hrvatska će moći izručivati samo osobe koje se terete za kaznena djela počinjena nakon 7.kolovoza 2002., a odmah se počelo spekulirati da je takvo ograničenje stavljeno kako se Njemačkoj zbog ubojstva Stjepana Đurekovića ne bi izručio Josip Perković
'Neke europske zemlje stavile su ograničenje, a mi smo se na njega odlučili zbog priljeva predmeta. Zbog čega je određen ovaj datum? Kao prvo, zakon nije pisan i nikada se neće pisati zbog nijedne osobe, dok god sam ja ministar. Ovaj datum imaju i Austrija, Luksemburg i Italija, a mi smo ga uzeli jer je on predviđen okvirnom odlukom', objasnio je Miljenić na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe. Naime, prema okvirnoj odluci ograničenje se može staviti između 2002. i 2004. Tri države Unije ograničenje su stavile na 2002., a Češka na 2004. godinu.
S obzirom na to da u Ministarstvu pravosuđa kao razlog za stavljanje ograničenja navode priljev uhidbenih naloga koje očekuju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, SDP-ov Peđa Grbin upitao je koliko bi veći bio priljev da nema ograničenja i bi li se hrvatski pravosudni sustav mogao nositi s tim.
Obrazloženjem ministra nije bio zadovoljan HDZ-ov Vladimir Šeks podsjetivši ministra da je posao, osim na četiri suda kao dosad, disperziran na sve županijske sudove. 'To je nedovoljno vjerodostojan razlog da bi se primjena europskog uhidbenog naloga odnosila na djela poslije 2002. godine. Razlog i obrazloženje da bi došlo do prenakrcanosti hrvatskog pravosuđa, to je jedna moguća i hipotetska, a ne jedna realna mogućnost. Mislim da bi trebalo primjenu europskog uhidbenog naloga ne vezati uz rok, nego primijeniti ono što imaju 22 druge članice EU-a, odnosno nemaju ograničenje', rekao je Šeks.
No i Grbinu i Šeksu razloge ograničenja pojasnio je Miljenić. 'Kada govorimo o priljevu, ne radi se samo o broju predmeta. Mi ulazimo u jedan potpuno novi način suradnje. Zasad govorimo samo o uhidbenom nalogu, no postoji i nalog za osiguranje dokaza, nalog za pribavljanje dokaza, imate odluke o oduzimanju imovine i predmeta, imate odluku o mjerama opreza. To je sve nešto što će raditi naša pravosudna tijela. Mi smo zasad napravili pripremu, ali ne znamo, ulazimo u nešto novo. Pogledajte samo u kojim slučajevima se odbija izručenje, a pogledajte rokove i vidjet ćete što ćemo imati u prvom naletu. Ponavljam, nijedan pojedinačan slučaj nismo uzimali u obzir, jer ima još tko zna koliko ovakvih i onakvih', zaključio je Miljenić.
