Izvanredno stanje, koje je stupilo na snagu u pet ujutro po lokalnom vremenu, daje vlastima ovlasti da zabrane okupljanja i kretanje po otoku pod francuskom vlašću. Dodatnih 500 policajaca poslano je u pomoć 1800 inače prisutnih na otoku nakon što su prosvjednici zapalili vozila i tvrtke te opljačkali trgovine. Škole su zatvorene, a u glavnom gradu je otprije na snazi policijski sat.

"Nikakvo nasilje neće se tolerirati", rekao je premijer Gabriel Attal, dodajući da će izvanredno stanje omogućiti da se upotrijebe "golema sredstva za uspostavljanje reda". Kasnije je potpisao dekret o proglašenju izvanrednog stanja koje će trajati dvanaest dana i najavio da će francuski vojnici osiguravati glavne luke i aerodrom Nove Kaledonije. Vlasti su također zabranile aplikaciju TikTok, za koju je vlada tijekom nereda prošlog ljeta rekla da je pomogla pobunjenicima da se organiziraju.

Nemiri su počeli u ponedjeljak kada je Francuska raspravljala o prijedlogu zakona koji bi tisućama francuskih građana u tome arhipelagu južnog Pacifika dao pravo glasa na pokrajinskim izborima. Pokret za neovisnost Nove Kaledonije strahuje da će takva promjena rezultirati slabljenjem političkog utjecaja među domorodačkim narodom Kanak. Nacionalna skupština u Parizu reformu je usvojila preko noći s 351 glasom za i 153 glasa protiv. Za Pariz je Nova Kaledonija važna vojno i geopolitički, no i zbog svojih nalazišta nikla.

Područje na kojemu živi oko 270 000 stanovnika steklo je veliku autonomiju sporazumom iz Noumee. Otok se nalazi oko 1200 kilometara istočno od Australije. Na sva tri referenduma o neovisnosti, održana 2018., 2020. i 2021. godine stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. No pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasanje i najavio da ne kani prihvatiti rezultate.