'Hrvatska je ispunila svoju domaću zadaću, zato sam predložio da nakon ulaska u EU nad njom nije potreban monitoring, kako je to bilo u slučaju Bugarske i Rumunjske. Hrvatska je svoj posao obavila i mislim da je dobro pripremljena', rekao je Rouček u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA objavljenom u četvrtak.

Češki europarlamentarac i izvjestitelj za Hrvatsku izjavio je da očekuje da će njegovo završno izvješće na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta idućeg mjeseca biti prihvaćeno velikom većinom, pri čemu će se istaknuti velik napredak Hrvatske u ispunjavanju uvjeta za članstvo, iako bi se u raspravi moglo pojaviti nekoliko glasova koji bi predlagali dodatni monitoring koji, po njegovoj ocjeni, nije potreban.

Rouček je istaknuo da je Hrvatska od zadnjeg izvješća o napretku iz listopada prošle godine naporno radila na ispunjavanju 10 konkretnih zadaća koje su joj tada postavljene pred ulazak u članstvo EU-a i da je zadaću u cijelosti ispunila.

'Mislim da je Hrvatska ispunila sve. Djelomice je izuzetak od toga privatizacija brodogradilišta i gradnje fizičke infrastrukture na koridoru između Hrvatske i BiH uz Jadransko more. No, privatizacija Brodosplita je u završnoj fazi, a za granični koridor s BiH hrvatska vlada navodi da će to biti obavljeno do kraja ovog mjeseca ili najkasnije u travnju', rekao je Rouček u razgovoru.

Rouček je rekao da ne očekuje komplikacije s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om u nekim članicama koje to još nisu učinile, niti u mogućnost da to odgodi predviđeno uključivanje Hrvatske u EU s 1. srpnja. Nekoliko država koje su u vezi s prijašnjim izvješćem o napretku imale rezerve, među njima Njemačka, čekaju na novo izvješće kako bi započele ili dovršile ratifikaciju, no mislim da će izvješće biti pozitivno i da će sve dobro proći, ocijenio je Rouček u razgovoru.

Iako smatra da će se pitanje vladavine prava i borbe protiv korupcije u budućim proširenjima EU naglašavati više nego do sada, Rouček ističe da dodatni monitoring za Hrvatsku nakon učlanjivanja u EU nije potreban jer su tijekom pristupnog procesa na nju primijenjeni stroži kriteriji nego u ranijim slučajevima.

'Ranije proširenje EU pokazalo je da moramo posvetiti više pažnje vladavini prava, funkcioniranju pravosuđa, borbi protiv korupcije. To su ocjene koje zastupaju u Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj. Države doista moraju biti dobro pripremljene za članstvo', rekao je Rouček, aludirajući na proširenje u slučajevima Rumunjske i Bugarske koje sada zbog tih područja imaju problema s pridruživanjem schengenskoj zoni.

Izvjestitelj EP za Hrvatsku rekao je također kako pozdravlja memorandum o suglasnosti slovenske i hrvatske vlade koji će omogućiti ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u EU-u, dodavši da je vjerovao da će do toga doći. 'Govoreći s političarima i kolegama iz Slovenije i Hrvatske od samog sam početka vjerovao da će se dogovor postići. Obje su strane bile svjesne što bi značilo da se to nije dogodilo', rekao je Rouček posebice istaknuvši kako taj primjer može dati pozitivan stimulans drugima u regiji kako konstruktivno rješavati pitanja sa susjednim državama.

Rouček je u vezi s otvorenim pitanjima država u regiji, koja su otvorena raspadom nekadašnje zajedničke države ili ratnih okolnosti, upozorio da u EU nema spremnosti da se primaju države koje ne zatvaraju bilateralne probleme, osobito u ozračju zamora širenjem EU-a, koje je primjetno. Zato takva bilateralna pitanja, koja imaju zemlje koje kandidiraju za članstvo, moraju riješiti što prije, a one koje to neće učiniti nemaju izgleda za članstvo, poručio je Rouček.

Potencijalno proširenje integracije na druge zemlje u regiji nakon što Hrvatska postane članicom u velikoj će mjeri ovisiti o njihovoj volji i spremnosti, ocijenio je Rouček. Dodao je da je na tom putu najviše napredovala Crna Gora koja je znatno ispred ostalih, ali da na Balkanu u tom smislu ne smiju ostati 'crne rupe' te da bi zemlje poput Slovenije, Češke i Hrvatske to i dalje trebale dokazivati ostalim kolegama u Europi, kako se proces širenja unatoč zamoru ne bi zaustavio.

U pogledu budućih izazova koje čekaju Hrvatsku nakon što postane članicom EU Rouček je ocijenio da će hrvatske vlasti ubrzati pripreme za ulazak u schengensko područje, ali i u Europsku monetarnu uniju. Hrvatska će se jako truditi da što prije uđe u Schengen, no tu će morati uložiti mnogo truda, a za neke države članice mogla bi biti problematična njena vrlo dugačka granica s BiH, kazao je Rouček dodajući da uvođenje eura ostaje cilj za budućnost kojega će se Hrvatska držati.