Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora rekao je kako u vezi Ustavnog suda najbitnije pričekati njegovu odluku. Dodao je kako njihov stav očekuju u utorak.

'Vidjet ćemo hoće li biti konačan ili će samo proći prvu instancu. Radi se o odluci Stožera o uporabi covid potvrda u socijali i zdravstvu. Očekujemo da će Ustavni sud potvrditi odluke, ali pričekat ćemo njihovu odluku pa ćemo tako i postupiti. Sve saborske odluke do sada su bile u skladu s Ustavom i zakonom, očekujemo da će i sada biti tako', rekao je Jandroković u HRT-ovoj emisiji S Markova trga.

Jandroković je objasnio proceduru oko raspisivanja referenduma: 'Most tvrdi da je prikupio dovoljno potpisa, najprije se treba provjeriti je li to zaista točno. Onda očekujem da će organizator zatražiti od predsjednika Sabora da ih primi kako bi uručili taj zahtjev za raspisivanje referenduma i potpise koji su prikupili. Njihov zahtjev će biti upućen Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav koji će donijeti zaključak, njega ćemo raspraviti na plenarnoj sjednici i nakon toga zatražiti od Vlade da provjeri ima li organizator dovoljan broj potpisa kako bi se mogao raspisati referendum. Nakon toga Vlada utvrđuje o kojem se broju radi i informira Sabor. U slučaju da je prikupljen dovoljan broj potpisa, ponovno se ulazi u proceduru prema Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav koji donosi zaključak ili o raspisivanju referenduma ili da se od Ustavnog suda zatraži mišljenje je li referendumsko pitanje bilo u skladu s Ustavom.'

Jandroković je komentirao izjave o dva ukradena referenduma rekavši kako 'ne bi htio da se uopće stvara unaprijed takva atmosfera'.

'Sve se radi transparentno. Bitno je da javnost bude informirana. Pozvao bih sve da budu razboriti i da u tolerantnoj atmosferi sve bude napravljeno onako kako predviđa hrvatski zakon', poručio je predsjednik Hrvatskog sabora te dodao kako je takvu izjavu napravio i predsjednik države.

'To je jedna u nizu izjava koja ne zaslužuje ozbiljan komentar. Ovo je izjava ničim utemeljena i ne zaslužuje komentar. Neka govori što hoće. O njegovoj relevantnosti najbolje govori sud javosti, a i medija, koji su počeli vrlo selektivno analizirati ono što Milanović govori', rekao je Jandroković. 

Upitan kako komentira predsjednikove izjave oko Bosne i Hercegovine, Jandroković je rekao da Milanovića ne želi komentirati.

'Naša zadaća je pomoći Hrvatima koji žive u BiH, zaštiti njihovu jednakopravnost, konstitutivnost, koja je definirana Daytonom i svi napori koji idu u tom smjeru su dobrodošli', poručio je.

Dodao j e kako je pravo oporbe da traži ocjenu ustavnosti i zbog načina donošenja Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Istaknuo je kako je oporba to već činila, a da je njegov stav da postupaju u skladu s važećim zakonima i Ustavom RH. 

Komentirao je činjenicu da su prvi propisi kada je u pitanju pandemija, prihvaćeni uz potporu svih.

Bilo bi lijepo, kaže, da smo svi zajedno, da smo homogeni i da se zalažemo za isto, ali rasprava u srijedu je, nažalost pokazala da nekima očito nije stalo do zaštite života i zdravlja, nego do njihove vlastite političke promocije. S takvima je jako teško postići bilo kakav politički dogovor.

'U srijedu smo nažalost bili svjedoci komunikacije koja nije na razini onoga što se očekuje od Hrvatskog sabora, bilo je puno teških riječi, osobnih uvreda, sve je manje tu ozbiljne politike, a sve je više unošenja osobnih frustracija koji ljudi projiciraju u svoje političko djelovanje i u javni prostor. Treba napokon stati na loptu jer trenutno smo izloženi jednog od najvećih zla s kojima smo se susretali u nazad nekoliko desetljeća, veliki broj ljudi je i dalje bolesno, imamo i veliki broj umrlih, na prvome mjesto mora biti zaštita života i zdravlja', poručio je predsjednik Sabora.

Jandroković se osvrnuo na rad Sabora tijekom ove godine, rekao je da su imali više radnih dana nego što je to bilo u 2019. i 2010., bilo je više od 18 tisuća javljanja saborskih zastupnika i zastupnica, najviše replike i odgovori na replike. Bilo je puno stegovnih mjera, blizu 1200. Taj je rast eksponencijalan, kaže. 2015. je bilo svega 7, sada smo došli do brojke od 1200. Uglavnom su to bile lažne povrede poslovnika.