Jandroković je istupio na međuparlamentarnoj konferenciji "Doprinos nacionalnih parlamenata unaprjeđenju Zajedničke poljoprivredne politike", organiziranoj na inicijativu predsjednice saborskog Odbora za poljoprivredu Marijane Petir, u povodu desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u EU-u.

"U deset godina članstva Hrvatske u EU, u Hrvatskom saboru itekako smo se uvjerili u vrijednost instituta međuparlamentarne suradnje i političkog dijaloga, kao važnih instrumenata utjecaja pri donošenju europskih odluka", kazao je Jandroković.

Izrazio je zadovoljstvo što je konferencija okupila 23 izaslanstva iz država članica EU-a i država s područja zajednice Alpe-Jadran-Dunav, kao i predstavnike Europskog parlamenta i Europske komisije.

Uvažavati nacionalne specifičnosti i prioritete

Jandroković je naveo kako europski okvir i ZPP pružaju priliku da se poljoprivreda nastavi razvijati.

"Zato ćemo, kao i dosad, u zakonodavnom procesu poštivati načelo supsidijarnosti. Time osiguravamo da se zajednički ciljevi EU-a primjenjuju tako da se istovremeno uvažavaju nacionalne specifičnosti i prioriteti", rekao je.

Naveo je kako su uz potporu države, hrvatskim poljoprivrednicima značajno pomogla i bespovratna sredstva koja su im na raspolaganju u okviru europskih fondova.

Istaknuo je kako su potrebni novi iskoraci u budućnosti te u tom smislu ohrabruje da je hrvatskoj poljoprivredi do 2027. godine na raspolaganju 3,8 milijardi eura u okviru nacionalnog strateškog plana.

Upozorio je i na aktualne izazove s kojima se poljoprivreda suočava, kao što su rat u Ukrajini, covid kriza i klimatske promjene.

Zajednički ciljevi trebaju biti omogućiti poljoprivrednicima pristojan život, osigurati im pravičan položaj u lancu opskrbe hranom, zaštititi ih na vrlo nestabilnom globalnom tržištu te ih što više uključiti u donošenje odluka o budućnosti Europe, kazao je.

No pritom treba biti svjestan izazova unutar poljoprivrednog sektora, kao što je depopulacija ruralnih područja koja utječe na nedostupnost radne snage. A bez nje, kako je rekao, nema proizvodnje.

Stoga sela treba učiniti privlačnijima mladim ljudima, što podrazumijeva ozbiljna ulaganja poput onih u infrastrukturu i zdravstvene usluge, a nužna su i ulaganja u istraživanje i inovacije, primjena novih tehnologija, digitalizacija u poljoprivredi, rekao je predsjednik sabora.

Treba stalno težiti prelasku na održivije poljoprivredne prakse kako bi razvoj i održivost poljoprivrednog sektora išla ruku pod ruku s brigom o okolišu i to mora biti u središtu nastojanja ZPP-a, kazao je Jandroković.

Naglasio je i važnost mladih u bavljenju poljoprivredom navodeći kako upravo oni mogu dati prijeko potreban dodatni kreativni impuls razvoju sektora i učiniti ga konkurentnijim.

Osvrnuvši se na problem s afričkom svinjskom kugom koja uništava hrvatsko svinjogojstvo poručio je kako će država uložiti maksimalne napore u saniranju njenih posljedica i pružiti konkretnu pomoć poljoprivrednicima.

Petir: ZPP nedovoljno prilagođen mogućnostima i potrebama država članica

Marijana Petir je kazala kako je važno naglasiti potrebu većeg uključivanja nadležnih odbora nacionalnih parlamenata kao i samih poljoprivrednika u kreiranje ZPP, pripremu i osmišljavanje mjera i programa koje se financiraju.

Iako je novi okvir ZPP osigurao veću fleksibilnost državama članicama, a time omogućio i prepoznavanje specifičnosti koje države članice imaju i osigurao sredstva za njihovo financiranje, ipak nije dovoljno prilagođen mogućnostima i potrebama država članica, kazala je Petir.

Ako se tome dodaju pojačani okolišni zahtjevi iz europskog zelenog plana, zakona o održivoj uporabi pesticida i zakona o obnovi prirode, hrvatski poljoprivrednici izražavaju zabrinutost jer je gotovo 50 posto hrvatskog teritorija uključeno u ekološku mrežu i naši poljoprivrednici već sada koriste manje pesticida, umjetnih gnojiva u odnosu na prosjek EU, navela je.

Stoga postoji bojazan da jednaki pristup za sve može dodatno smanjiti našu poljoprivrednu proizvodnju, rekla je.

Uz klimatske promjene, elementarne nepogode, nepoštene trgovačke prakse, poseban izazov predstavlja i depopulacija ruralnih područja, što nužno veže i nedostatak radne snage u poljoprivredi, navela je Petir.

Zato je, kako je istaknula, potrebna mudra i osmišljena politika koja će stanovnicima ruralnih područja omogućiti dostojanstven život kako bi ostali živjeti na selu te privući nove stanovnike ali i poljoprivrednu proizvodnju učiniti atraktivnijom.

Povjerenik EK-a za poljoprivredu Janusz Wojciechowski u video pozivu je kazao zemlje članice zajedno dijele odgovornost za provedbu ZPP-a.

Današnja konferencija, kako je kazao, je važna i pravovremena, daje priliku da se razmjene iskustva, primjeri dobrih praksi te raspravi što je do sada napravljeno dobro i što se može učiniti bolje u budućnosti.

Vučković: Rast poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je istaknula kako je iza poljoprivrednika teških deset godina, zbog izloženost jakoj konkurenciji, tržišnih poremećaja, klimatskih promjena, covida, rata u Ukrajini itd., no oni su se tome dobro odupirali.

Rezultat na kraju 2022. godine, kako je navela, govori da je produktivnost hrvatske poljoprivrede porasla za 62 posto, a vrijednost proizvodnje za 29 posto te je rasla više nego su rasle cijene.

S obzirom na sve izazove kojima su bili izloženi, kao i posebnu demografsku problematiku, može se reći da su se poljoprivrednici jako dobro snašli te da su dobro koristili i koriste sredstva iz europskih fondova, ustvrdila je.

"Ulaganja, investicije, uvođenje novih agro-okolišnih praksi, diverzifikacija ruralnog prostora, donijeli su pozitivne učinke", istaknula je.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj u Europskom parlamentu Norbert Lins i generalni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EK Wolfgang Burtscher su istaknuli kako nacionalni parlamenti imaju ključnu ulogu u zastupanju interesa svojih poljoprivrednih zajednica te kako su važni u poboljšanju ZPP-a.

Proces reforme ZPP-a dokaz je snage europske suradnje, rekao je Lins. Mišljenja je da je prerano još razmišljati o novom ZPP-u nakon 2027. jer treba prvo analizirati postiže li sadašnji ZPP svoje ciljeve.

U okviru konferencije održat će se rasprava o tri teme - izazovima i mogućnostima ZPP, Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama te o inicijativama nacionalnih parlamenata kojima je cilj unaprjeđenje instrumenata ZPP.