U prigodnom programu sudionici komemoracije prošli su u koloni sjećanja od Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac do Spomenika Cvijet, Bogdana Bogdanovića, gdje su vijence i cvijeće položile obitelji žrtava, predstavnici hrvatskih državnih vlasti, predstavnici brojnih veleposlanstava u Hrvatskoj, kao i predstavnici županija, gradova i općine te niz institucija i udruga.

Uz predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i premijera Plenkovića na državnoj komemoraciji sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar državne imovine Goran Marić, ministar uprave Lovro Kuščević, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Komemoraciji je također nazočio i saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi, koji je bio i na onoj prije dva dana, kad su udruge manjina i antifašista organizirale sjećanje na proboj iz logora u Jasenovcu.

U ime Kolinde Grabar Kitarović u Jasenovcu je bila predstojnica njezina Ureda Anamarija Kirinić. Predsjednica je, nastavljajući svoju tradiciju, jučer posjetila Spomen područje Jasenovac i ispod spomenika položila buket bijelih ruža.

Ovogodišnja komemoracija za žrtve logora Jasenovac nije uključivala obraćanja dužnosnika ni političara, nego su dramski umjetnici interpretirali dijelove svjedočanstava nekadašnjih zatočenika jasenovačkog logora, Helene Pachl Mandić i Erwina Millera, a Zbor HNK izveo je prigodan glazbeni program.

U izjavi novinarima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuo je kako su danas komemoracijom u Jasenovcu došli izraziti poštovanje prema žrtvama ustaškog logora Jasenovac, svim logorašima i da osude zločin i režim u kojem su postojali takvi logori.

 'Došli smo izraziti poštovanje prema žrtvama ustaškog logora Jasenovac svim logorašima, onima koji su prije 74 godine u mjesecu travnju ostvarili proboj, kada ih je, nažalost puno poginulo', kazao je premijer Plenković.

'Još jednim smo tu da osudimo zločin i režim u kojem su postojali ovakvi logori, i da kažemo kako danas moramo radit na uključivosti u društvu, na smanjenju podjela, na toleranciji i dijalogu, na njegovanju kulture sjećanja i na obrazovanju mladih o važnim trenucima hrvatske povijesti, osobito iz Drugog svjetskog rata', naglasio je predsjednik Vlade Plenković.

Stoga, dodao je, drago mi je da smo u međuvremenu iznjedrili novi kurikul povijesti koji je dobro prihvaćen iz svih svjetonazora, stručne ali i političke javnosti.

Premijer je izrazio žaljenje da danas nije bila jedinstvena komemoracija, i podsjetio da je datum današnje službene komemoracije odredio ponajviše Savjet Spomen područja Jasenovac, u kojem su i predstavnici manjina.

'Nije mi drago da su dvije komemoracije, ali održavamo dijalog i vjerujem da će ti razgovori uroditi plodom iduće godine", rekao je premijer Planković, naglasivši da bi to bilo zdravo i dobro za hrvatsko društvo i emancipaciju tih tema u modernoj Hrvatskoj.

'Ne doživljavam ovo kao temu u kojoj postoje dvije strane', kazao je premijer na pitanja novinara vezano za to da je u petak u Jasenovcu održana komemoracija u organizaciji udruga manjina i antifašista.

'Mislim da su okolnosti bitno drukčije od onoga trenutka kad su se predstavnici Židova, Srba, Roma i antifašistitičkih udruga odlučili raditi odvojeno komemoraciju', istaknuo je Plenković.

'Kada je riječ o politici naše Vlade, nemam ni najmanjeg razloga da se svrstavamo na dvije strane. Naša je zajednička želja da komemoriramo ove događaje na primjeren način, s puno poštovanja prema žrtvama i sa željom da samo dijalogom, razgovorima i kulturom sjećanja radimo na tome da se ovakvo nešto nikada više ne ponovi', zaključio je premijer Plenković.

Predsjednik Sabrora Gordan Jandroković poručio je da se došao pokloniti žrtvi ljudi koji su nevini ubijeni zbog vjere, nacionalnosti i političkog uvjerenja te da je to bio zločin ustaškog režima.

'Sloboda, demokracija i mir nisu dani sami po sebi, zlo postoji oko nas i protiv njega se treba boriti. Jedno je pijetet prema žrtvi, a drugo osuditi zločin', rekao je Jandroković.

Osvrnuo se na činjenicu da su i ove godine organizirane dvije odvojene komemoracije. U Spomen području Jasenovac 12. travnja je, već četvrtu godinu zaredom, u znak sjećanja na na proboj jasenovačkih logoraša, održana komemoracija u organizaciji manjinskih udruga i antifašista.

'Volio bih da nema podjele, a da je više uključivosti, razumijevanja. Teško mi je shvatiti iljude koji ne mogu shvatiti patnju drugog čovjeka. Ne mogu shvatiti one koji nemaju dovoljno snage prihvatiti da i oni drugi imaju svoje boli i traume. Moramo raditi na tome da se više uvažavamo, slušamo jedni druge', poručio je predsjednik Sabora.

Na pitanje treba li oštrije reagirati na izvikivanje pozdrava 'Za dom spremni', Jandroković je rekao da treba osuditi zločine ustaškog režima i poštovati zakon kad je u pitanju isticanje tih simbola.

Ministrica Blaženka Divjak u Jasenovcu je rekla kako vjeruje da je oko ovakvih tema važno imati nacionalni konsenzus.

'Važno je da se obilježavanje i davanje počasti žrtvama svih totalitarnih režima, konkretno ovdje u Jasenovcu, provodi zajednički i da u fokusu budu žrtve i da svi zajedno osvijestimo da je to nešto što nije samo dio povijesti, nego da moramo posebno obratiti pažnju i danas da se povijest ne ponovi', poručila je Divjak.

Nije se složila s Krausovom ocjenom da se Vlada premijera Plenkovića više brinula oko komemoracije u Bleiburgu nego u Jasenovcu.

'Osobno se nisam više brinula o Bleiburgu nego o Jasenovcu, a isto tako na sjednicama Vlade RH nije to bilo izraženo da bi to bila posebna briga posvećena Bleiburgu koliko je meni poznato. Je li percepcija javnosti drugačija, to je već nešto drugo', naglasila je.

Prema istraživanju Muzejskog dokumentacijskog centra, Jasenovac je prošle godine posjetilo 16.066 osoba, među kojima su bile samo 34 školske grupe, a 19 njih iz inozemstva. Po posjećenosti je među 126 muzeja koji su dostavili podatke, Jasenovac na 56. mjestu.

Vezano za slabu posjećenost srednjoškolaca spomen području Jasenovac, Divjak smatra kako treba uvesti puno jasniju i više edukacije vezano uz 20. stoljeće i u tom smislu je, kaže, novi kurikulum bitno unaprijeđen, u onom dijelu koji se odnosi na Drugi svjetski rat.

'U tom dijelu su posebno istaknuti totalitarni režimi, pa i totalitarni režimi na području Hrvatske. S druge strane u kurikulum su jasno stavljeni i koncentracijski logori i logori smrti gdje je Jasenovac nešto što treba naći svoje mjesto u redovnom programu', istaknula je Divjak.

Podsjetila je da su za iduću godinu za osme razrede osnovnih škola najavljena dodatna sredstva kako bi učenici osmih razreda koji će to željeti, imali priliku doći u Jasenovac.

'To znači da to nije obavezno, ali se potiče s obzirom da se osiguravaju sredstva i daje se posebna preporuka Ministarstva, ali još važnije od toga je da se taj kurikulum povijesti provodi po nacionalnom standardu i na jednake načine za sve učenike u Hrvatskoj', naglasila je ministrica.