Prilikom tajnog glasovanja, održanog nakon višesatne parlamentarne rasprave, Janša je dobio glasove 51 od 90 zastupnika u slovenskom parlamentu. Ostalih 39 bilo je protiv.

Janša je ranije najavio je da bi nova vlada mogla biti formirana i početi djelovati najkasnije do 10. veljače. Kandidati za ministre bit će vjerojatno objavljeni sljedeći tjedan. Tada će početi postupak njihova predstavljanja u parlamentarnim odborima i imenovanja nove vlade.

U svom obraćanju zastupnicima na početku parlamentarne rasprave, Janša je izložio program djelovanja buduće vlade. Kao cilj u njezinom mandatu naveo je gospodarski oporavak na zdravim osnovama i bez zaduživanja.

Ustvrdio je da je su slabiji rast BDP-a u protekle tri godine u EU-u od Slovenije imale samo Grčka i Litva, da je dugoročno potrebna nova razvojna paradigma, povećanje ekonomske konkurentnosti i stimuliranje poduzetništva i obrazovanja te stvaranje novih radnih mjesta.

No, Janša je kao najhitniju mjeru naveo potrebu da se već ove godine radikalno smanje državni izdaci i smanji proračunski deficit. Stanje je vrlo ozbiljno i ako to zajedno ne uspijemo, i Sloveniji bi se moglo dogoditi da joj mjere nameću financijske ustanove, poručio je Janša oporbi i sindikatima, koji izražavaju bojazan od "ukidanja socijalne države" i pada standarda, te ih pozvao na suradnju s novom vladom.

Stroga financijska disciplina, rezanje troškova i smanjivanje zaduživanja potreban su signal međunarodnom financijskom tržištu da se u Sloveniji završava vrijeme neprovođenja reforma i političke nestabilnosti. Za te mjere nema mnogo vremena, a neophodne su da prestane pad kreditnog rejtinga Slovenije i da joj opet postanu dostupnija sredstva za buduće infrastrukturne projekte, upozorio je Janša.

Janša je u okviru mjera štednje spomenuo i "debirokratizaciju" vladinih služba i uprave, te racionalizaciju i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru.

Janšu su u srijedu za mandatara podržale stranke desnice i desnog centra, nakon što vladu lijevog centra u prvom pokušaju nije uspio formirati Zoran Janković, čija je Pozitivna Slovenija na izborima 4. prosinca prošle godine dobila najviše glasova i dva mandata više od Janšine,

Slovenska demokratska stranka (SDS), Slovenska pučka stranka (SLS), Građanska lista Gregora Viranta, Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) u srijedu su kandidirale Janšu za vođu svoje "protukrizne koalicije" i predložile ga za premijera.

U isto vrijeme, predsjednik države Danilo Tuerk suzdržao se od mogućnosti predlaganja svog kandidata, nakon što u prvom krugu Janković nije osigurao potrebnu parlamentarnu većinu i nakon što su stranke odbile Tuerkov prijedlog da razmisle o "tehničkom" mandataru nove vlade. Tuerk je dao do znanja da Janšu ne predlaže kao mandatara i zato jer smatra da mu nedostaje "puni legitimitet", jer je još uvijek u sudskom postupku kao suoptuženik u korupcijskoj aferi Patria.

Parlamentarni zastupnici Socijalnih demokrata (SD) koje vodi dosadašnji premijer Borut Pahor, te Jankovićeve Pozitivne Slovenije, glasovali su protiv Janše kao premijera, te najavili da će biti konstruktivna, ali oštra oporba koja će novu vladu kontrolirati u najvećoj mogućoj mjeri.

Više zastupnika nove oporbe kritiziralo je i "političku akrobaciju" dviju stranaka u Janšinoj koaliciji. Centristička Građanska lista Gregora Viranta i stranka umirovljenika DESUS su pregovarale s Jankovićem, a u isto vrijeme politički "trgovale" s Janšom, te se na kraju našle u koaliciji desnog centra, odigravši tako ulogu "trojanskog konja" i iznevjerivši birače, ocjene su nekih od Jankovićevih zastupnika u parlamentu.