'Slovenija nema novca za odštete tim ljudima. Država nema sredstva niti za nužne potrebe, pa tako ne znamo kako sastaviti proračunsku politiku u sljedeće dvije godine', rekao je Janša novinarima u Bruxellesu.

Zamoljen da komentira odluku Europskog suda za ljudska prava koji je u presudi 'Kurić i ostali protiv Slovenije' odredio da neslovenci iz bivših jugoslavenskih republika koji 1991. nisu tražili ili nisu dobili slovensko državljanstvo, pa su izbrisani iz registra stanovništva, ostavši tako i bez svih socijalnih i radnih prava, imaju pravo na odštetu, te da slovenska vlada u roku godine dana to pitanje mora regulirati, Janša je rekao da takav pravorijek još ne može komentirati jer ga još proučavaju nadležne slovenske institucije.

'Nadležne ustanove to proučavaju, ali novaca za odštete nemamo', rekao je Janša.

Prema podacima slovenskog ogranka organizacije Amnesty International iznesenima krajem veljače ove godine povodom 20. obljetnice 'brisanja' više od 25.000 iz slovenskog registra, njih 13.000 i dalje je bez ikakvog statusa i u teškom materijalnom stanju.

Bivša slovenska ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal koja je prije nekoliko godina donijela odluku o izdavanju retroaktivnih odluka o prebivalištu za izbrisane, temeljem odluke ustavnog suda da za brisanje nije bilo zakonske osnove, izjavila je povodom presude suda u Strasbourgu da je prijašnja Pahorova vlada za rješavanje problematike 'izbrisanih' bila osnovala međuresorsku komisiju koju je Janšina vlada odmah ukinula.

'Nadam se da to nije njena zadnja riječ i da će sada nastaviti ondje gdje je stala prijašnja vlada"', rekla je Kresal.

Slovenski sudac u Europskom sudu za ljudska prava Boštjan M. Zupančič izjavio je kako je za neprovođenje više odluka slovenskog ustavnog suda glede 'izbrisanih', što je djelovalo i na presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kriva 'zlonamjerna politička volja' u Sloveniji, te izrazio bojazan da će posljedice snositi obični porezni obveznici.

Bojazan od navodno vrlo visokih odšteta za 'izbrisane' bio je presudan i u referendumskoj kampanji koja je 2004., nekoliko mjeseci prije redovnih parlamentarnih izbora, vođena o zakonu kojim se 'izbrisanima' planiralo vratiti neka prijašnja prava, pa je prijedlog stoga uvjerljivom većinom glasova odbijen. Referendumsko izjašnjavanje tražila je stranka sadašnjeg premijera Janše koja je tada bila u oporbi, a protivila se vraćanju prebivališta u Sloveniji izbrisanima.