Uoči 12. strukovne konferencije PRO.PR na kojoj će sudjelovati vodeći regionalni stručnjaci u odnosima s javnošću o programu ovogodišnje konferencije i stanju u struci porazgovarali smo s Danijelom Koletićem, predsjednikom organizacijskog odbora
Kako teku pripreme i što donosi 12. konferencija PRO.PR koja se ove godine održava u Sarajevu?
Priprema programa konferencije PRO.PR uvijek je pravi izazov. Često volim reći da se imidž ne kupuje, već se stvara. Zahvaljujući našem stabilnom imidžu i povjerenju koje su nam ukazali kolege iz struke svake godine uspijevamo pripremiti zanimljiv program u kojem svatko može pronaći neku temu za sebe.
Ove godine predavanja se baziraju na praktičnim primjerima komunikacije u javnoj upravi i javnim servisima, ali i na strategijama i taktikama vodećih svjetskih brendova. Konferencija PRO.PR je ove godine povezana i s brendom Olimpijskih igara, čija se 30. obljetnica od održavanja njihovog zimskog izdanja u Sarajevu obilježava upravo ove godine.
Cilj programa je da svaki sudionik pronađe barem četiri zanimljiva predavanja na kojima će sudjelovati, a da preostalo vrijeme iskoristi za povezivanje s potencijalnim poslovnim partnerima i predstavnicima medija.
Koji su glavni izazovi PR struke u Hrvatskoj?
Struku odnosa s javnošću valja podijeliti na tri segmenta: akademski, praktični te onaj koji u okviru Hrvatske udruge za odnose s javnošću okuplja stručne pojedince. Razina obrazovanja i programi koji se nude u Republici Hrvatskoj nimalo ne zaostaju za svjetskim trendovima. Hrvatski stručnjaci imaju znanja, prate trendove i znaju ih uspješno prenijeti. Nažalost, na tržištu je sve više pripadnika mlade generacije diplomiranih novinara i komunikologa koji se nemaju gdje zaposliti upravo zbog sveopćeg utjecaja financijske krize.
Ne postoje točni statistički podaci o broju kolegica i kolega koji su ostali bez posla, kao ni o broju specijaliziranih agencija koje su zatvorile svoja vrata. Tržište u Hrvatskoj još je uvijek u fazi svojevrsnog čišćenja. Pitanje je i hoće li i kada će izaći nove afere o ugovorenim milijunskim iznosima nekih agencija.
Struka, nažalost, nije izborila pravu percepciju Vlade Republike Hrvatske, za koju smatram da ima mnogo dobrih koraka, ali koje ne zna komunicirati javnosti niti ima sluha za savjete domaćih stručnjaka. Praktično gledano, struka je još uvijek zahvaćena recesijom. Konzultante i agencije za odnose s javnošću te struku u cjelini javnost percipira kao sredstvo za pranje novca.
Kako se PR stručnjaci nose s novim trendovim komunikacijama?
U Hrvatskoj je mnogo stručnjaka koji djeluju unutar privatnog i javnog sektora, koji vole svoj posao te ga obavljaju predano i čestito, nastojeći lansirati pozitivne teme i priče. Najveći izazov struke odnosa s javnošću u praktičnom smislu predstavljaju društvene mreže. To je ujedno područje koje otvara mogućnosti za nova zapošljavanja. Bez odnosa s javnošću koji se provode sukladno etičkim načelima nema ni uspjeha.
Jeste li zadovoljni radom Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ)?
Najviše me žalosti stanje u Hrvatskoj udruzi za odnose s javnošću, čiji sam član. Neki je doživljavaju kao svojevrsno utočište jer nemaju radnog mjesta, neki kao sredstvo manipulacije, a neki kao sredstvo obračuna. Puno je vremena i truda uloženo u definiranje strategije i akata Hrvatske udruge za odnose s javnošću koja ima sve manje povjerenja svojih članova, a to se najbolje vidi po posjećenosti stručnih edukacijskih programa koje organizira.
Smatram da je toj udruzi potrebno novo vodstvo i mladi ljudi koji će uspjeti poboljšati narušeni ugled i koji će, u suradnji s predstavnicima agencija, pronaći načina da pridobiju nove i povežu stare članove.
Kako ste uspjeli tako dugo održati kontinuitet PRO.PR konferencije?
Financijska kriza koja je prouzročila rezanje financijskih sredstava i mjere štednje s jedne strane, ali i stvaranje stabilnih profita s druge strane, značajno utječe na edukacijske programe poput seminara, radionica ili konferencija.
Imidž konferencije PRO.PR stvara se već dug niz godina. Na ovo smo putovanje, pod motom 'Povezivanje u pokretu', krenuli još u vrijeme kada Republika Hrvatska nije imala uspostavljene diplomatske odnose sa Srbijom i Crnom Gorom. Možda je upravo to ono što nas u ovom trenutku održava na površini.
Konferenciju PRO.PR možemo promatrati kao hrvatski know-how proizvod koji nastoji plasirati pozitivne strukovne poruke putem medija i tako na regionalnoj razini podržati struku koja, ovisno o zemlji u regiji, ima drugačiji status i percepciju menadžmenta.
Jedno je sigurno - konferencija PRO.PR je postala brend izgrađen na temeljima struke odnosa s javnošću, bez ijednog objavljenog jumbo plakata i velikih sponzorskih potpora, koji uspijeva okupiti vodeće regionalne stručnjake u želji za znanjem i razmjenom informacija.