Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama u 2018. godini, muškarci u Hrvatskoj prosječno mjesečno zarađuju 8837 kuna, a žene 7711 kuna. Navedeni podaci ukazuju na prosječni jaz u plaćama od 12,74 posto, iznijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nositeljica projekta Višnja Ljubičić na početku online konferencije.

Konferencija se održava u mjesecu u kojem se obilježava i Dan jednakih plaća. Ove godine taj dan je bio 10. studeni, od kada se simbolično računa da u prosjeku žene, za razliku od muških kolega, do kraja godine više ne primaju plaću jer rade "besplatno".

Projekt "Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine" provodi se od 1. listopada 2018. do 31. prosinca 2020., a kroz istraživanja i analize dobivena su nova znanja kojima se teži boljem razumijevanju uzroka i posljedica jaza u plaćama i mirovinama. Kreiran je edukacijski program, kao i standardi i mjere za smanjivanje jaza u plaćama i mirovinama.

Tako je potrebno donijeti i primjenjivati standarde poput mjera transparentnosti plaća u svim djelatnostima, definiranja i ujednačenja mehanizama praćenja plaća, dok je pitanje rodnog jaza u plaćama potrebno standardizirano koristiti u procesima kolektivnog pregovaranja. Potrebno je i uvoditi pozitivne mjere poput promicanja rodno uravnotežene strukture zaposlenika u cilju uklanjanja horizontalne i vertikalne segregacije, odnosno uvoditi rodne kvote u praksama zapošljavanja, prilikom napredovanja te povećanja plaća u dominantno ženskim zanimanjima.

Između ostalog, potrebno je uvesti i "očev" dopust te unaprjeđenje sustava roditeljskog dopusta i kreiranje politika s ciljem ravnopravnog angažiranja očeva u roditeljstvu i osiguranje međuresornog pristupa. Uz to, potrebna je veća dostupnost predškolskih programa s prilagodbom organizacije radnog vremena predškolskih ustanova prema potrebama zaposlenih roditelja. Potrebno je i unaprjeđenje sustava javnih usluga skrbi za starije i druge članove obitelji na nacionalnom i lokalnom nivou s obzirom na to da žene, osim o djeci, češće skrbe i o starijim članovima obitelji.

Hrvatska po jazu u plaćama bolja od EU prosjeka

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je kako prema Eurostatovim podacima, Hrvatska po pitanju jaza u plaćama stoji mnogo bolje od europskog prosjeka. U Hrvatskoj je taj jaz 10,5 posto, a europski prosjek je 14,8 posto.

Ono što zabrinjava je utjecaj pandemije covida-19 na sadašnje trendove jer je dovela do velikih otpuštanja na svjetskoj razini, što će vjerojatno imati negativan učinak na rodno uvjetovanu razliku u plaćama. Otpuštanja u slabije plaćenim sektorima, poput tekstilne industrije, gdje je ionako prisutna određena nesigurnost u smislu manjih prihoda i ugovora na određeno, tiču se upravo žena koje dominantno rade u toj industriji, dodao je Aladrović.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da su žene u Hrvatskoj prestigle muškarce po obrazovanju, ali da veći broj žena na studijima nije jednak u svim područjima znanosti, gdje dječaci i muškarci više završavaju tehničke škole i studije.

Istraživanja pokazuju kako postoji statistička razlika u primanjima žena i muškaraca, a Fuchs navodi kako uzrok tome može biti veća zastupljenost žena na hijerarhijski nižim i manje plaćenim poslovima. Uz to, žene rade vremenski više i imaju više prekida rada zbog roditeljskog i rodiljnog dopusta te je veća vjerojatnost da će odabrati rad sa skraćenim ili fleksibilnim radnim vremenom kako bi pomirile posao i privatne obaveze.

"Zato je nužno razbijati stereotipe i podjele na tradicionalno muške i ženske poslove i zanimanja te osmišljavati mehanizme koji će ženama omogućiti usklađivanje privatnog i poslovnog života", poručio je Fuchs, dodavši da su jednake mogućnosti na tržištu rada ključna pretpostavka za razvoj društva.

Stručni savjetnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu Josip Šipić iznio je rezultate nekoliko istraživanja prema kojima ispitanici većinom prepoznaju da neravnopravnost na tržištu rada dovodi i do jaza u mirovinama. Kao neke od razloga koji su doveli do rodnog jaza, ispitanici su naveli trudnoću i majčinstvo zbog kojih su žene na neravnopravnom položaju. Također su naveli da društvo općenito drugačije gleda na žene, da je tržište rada patrijarhalno te da postoji podjela na muške i ženske poslove, ali i nejednako vrednovanje rada.