Dok premijerka i Vlada nastoje uvjeriti javnost da nisu opterećeni datumom - iako se iz opsesivnog EU mantranja i ponavljanja o kraju lipnja koji kao 'nije datum' nameće sasvim drugi zaključak, nejasno je ispunjenje određenih mjerila potrebno za zatvaranje Poglavlja 23 – Pravosuđe i ljudska prava.

Iz EU su najčešći prigovori dolazili na račun toga što građani, čija je imovina stradala u ratu na područjima na kojima nije bilo ratnih djelovanja, a uglavnom je riječ o Srbima kojima su minirane kuće, kad izgube sudske parnice protiv države, moraju platiti troškove suđenja jer je Vlada u međuvremenu izmijenila zakonske propise temeljem kojih su tužili državu. Da bi se naplatila, država u mnogim slučajevima provodi ovrhe nad njihovom imovinom.

Slično se dogodilo i brojnim članovima obitelji žrtava ratnih zločina koji moraju plaćati parnične troškove za izgubljene sporove protiv države. Na to su upozoravale nevladine udruge, koje smatraju da jedini potez koji DORH i Vlada mogu napraviti jest da odustanu od zahtjeva za naplatu tih troškova.

'Rješavaju se slučajevi nepravednih ovrha spram izbjeglica'

Da ti problemi imaju važno mjesto u Poglavlju 23, ističe i predsjednik Srpskog narodnog vijeća te potpredsjednik HDZ-ovog koalicijskog partnera SDSS-a Milorad Pupovac, dodajući da su moguća rješenja tog problema tema razgovora koji se ovih dana vode u vladajućoj koaliciji.

'Ministar Bošnjaković (ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, op. a.) me uvjerava da su i ti slučajevi uzeti u obzir i da se rješavaju', kaže predsjednica Nacionalnog odbora te HNS-ova saborska zastupnica Vesna Pusić.

Pupovac dodaje da su na dnevnom redu također i određene izmjene u zakonima, koje bi trebale dovesti i do rješavanja problema stambenog zbrinjavanja, obnove kuća te otkupa stanova, kao i cijeli jedan set pitanja kojemu je potreban pravno-zakonodavni okvir koji je moguće provoditi i ostvariti.

Što se tiče zapošljavanja u smislu nedovoljne zastupljenosti manjina u tijelima državne uprave, Pupovac podsjeća da su ministarstva donijela planove zapošljavanja za sljedeće tri godine i sada treba vidjeti kako će to izgledati u praksi. Svjestan je da se sve te stvari ne mogu riješiti preko noći, odnosno do kraja svibnja, ali ističe da treba riješiti onoliko koliko se može riješiti i nastaviti posao i dalje.

'Hrvatska bi samu sebe trebala kontrolirati'

Da posao za Hrvatsku i nakon ulaska u EU neće biti gotov, ponavlja i Pusić, ali odmah ističe da 'nitko iz EU od Hrvatske nije tražio da nakon završetka pregovora sama zatraži monitoring do punopravnog članstva u Uniji'.

'Ideja o nekom obliku kontrole provodi li se dogovoreno postoji i o njoj se vodi rasprava između zemalja članica, ali nema jedinstvenog stava i nitko od EU nije tražio monitoring nakon punopravnog članstva. Do njega bi eventualno moglo doći u razdoblju između završetka pregovora i ratifikacije, ali to je ionako nešto na što bi Hrvatska sama morala paziti, da provodi svoje zakone i da ih se drži. To ovako može zvučati banalno, ali s obzirom na naše iskustvo da se često ne držimo vlastitih zakona, a moramo se sami i zbog sebe pobrinuti da izvršavamo preuzete obveze', istaknula je Pusić.

Govoreći o važnosti pravnog i institucionalnog okvira koji bi Hrvatska trebala pokazati u nekoliko sljedećih tjedana kako bi mogla završiti pregovore krajem toliko puta spominjanog lipnja, Pusić zaključuje da 'taj rok nije siguran, ali je moguć i trebamo se okaniti toga da ili očajavamo ili likujemo. Treba raditi i ne dopustiti da se stvari vrate natrag.'

Međutim, natrag bi se mogao vratiti bivši premijer Ivo Sanader bude li na kraju izručen Hrvatskoj i domaćem pravosuđu, a mnogima se učinila zgodnom koincidencija s obzirom na Poglavlje 23, no Pupovac i Pusić smatraju da to nema veze s Poglavljem 23, nego je riječ o slučajnosti.