Netom prije no što budu ispaljeni počasni plotuni u nebo koje će potom preletjeti MIG-ovi, a zagrebačkim se ulicama krenu valjati haubice i tenkovi, odjeknut će božanski glas jedne djevojčice praćene momcima iz Klape Hrvatske ratne mornarice 'Sveti Juraj' uz pratnju Orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske. Odjevena u majicu sa simbolom vukovarske golubice kao porukom pomirenja, 13-godišnja Mia Negovetić otpjevat će hrvatsku himnu.

Svojom je izvedbom, čini se, već zarobila sve koji su je čuli na probama uoči mimohoda i divan glas joj nitko ne spori, no nekima se istovremeno ukazala i jedna druga slika, poznata iz nekih drugih, ne tako nam davnih vremena, a i danas ponegdje još prisutnih u tamo nekim drugim sjevernim korejama dijete na vojnom mimohodu pjeva u počast velikom vođi. Doduše, za potpunu scenografiju fale još možda, primjerice, mandarine, ljubičice bijele i uniforma u istoj boji, kojih (više ili zasad) nema, ali - tu je pitanje: je li to što će 13-godišnja djevojčica pjevati hrvatsku nacionalnu himnu na vojnom mimohodu izraz poštovanja prava djece i njihova sudjelovanja u društvu i njegovoj budućnosti ili iskorištavanje djece (u političku promidžbu) i još jedan korak u militarizaciji društva?

Tko pjeva, domovinu ljubi

Tim više kad se čovjek sjeti kako je čak trećina učenika sedmog i osmog razreda osnovne te prvog i drugog razreda srednje škole, demokratsku zemlju prepoznala kao onu iz sljedećeg opisa: 'Vlast u zemlji u rukama je jedne osobe koja vlada uz pomoć policije i tajnih službi. Građani potvrđuju svoju ljubav i vjernost vođi tako što javno pjevaju pjesme njemu u čast.' To su, između ostalog, pokazali rezultati istraživanja Praćenje i vrednovanje eksperimentalne provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, provedene među učenicima četvrtog, sedmog i osmog razreda osnovne te prvog i drugog razreda srednje škole tijekom prve godine eksperimentalne provedbe GOO-a 2012./2013. u osnovnim i srednjim školama.

No, stručnjaci, psiholozi i marketingaši često upozoravaju da se korištenjem djece kao porukom nevinosti, ljude želi odvući u emocionalnu sferu i proizvesti pozitivan učinak. No, kako stvari stoje u konkretnom slučaju, da državnu himnu na vojnom mimohodu pjeva dijete, provjerili smo s dječjom pravobraniteljicom i Forumom za slobodu odgoja, a prema njima, problema nema.

Učimo djecu da budu građani svijeta

Da ih ne bi ni bilo, osigurali su se unaprijed u Ministarstvu obrane koje se, tražeći suglasnost za sudjelovanje djeteta u kulturno-umjetničkom programu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije 'Oluja', obratilo dječjoj pravobraniteljici Ivani Milas Klarić. Ona ih je, kao i u razgovoru za tportal, podsjetila da 'pravobraniteljica za djecu ne izdaje takve suglasnosti, odnosno, da niti ih može izdavati niti bi takva suglasnost bila potrebna'. Naime, 'za nastupe djece potrebno je pribaviti suglasnost obaju roditelja te se podrazumijeva da je organizator nastupa obvezan brinuti o dobrobiti djeteta u tijeku pripreme i izvedbe programa'.

U razgovoru za tportal, Milas Klarić je istaknula i da je 'u konkretnom slučaju koji se odnosi na sudjelovanje djeteta, na koji gleda kao na sudjelovanje u društvenom događanju, najvažnije da nije prekršeno ni jedno pravo djeteta zajamčeno Konvencijom o pravima djeteta', a dodala je i da 'pjevanje himne ne smatra militarizacijom društva niti političkom promidžbom'.

Upravo je s roditeljima, čim se sjetila Mije, najprije razgovarala redateljica mimohoda Petra Radin, umjetnička voditeljica kazališta Tvornica lutaka, koja je jučer tportalu kazala da je prvo razgovarala s Mijinom mamom Kristinom koja je pitala Miju što misli o prijedlogu da pjeva na mimohodu, a što je Mia rado prihvatila.

Da 'djevojčica ima svoje roditelje i da su oni ti koji su trebali dati svoj pristanak', istaknuo je u razgovoru za tportal i Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja: 'Da je bilo nečeg problematičnog, reagirao bi centar za socijalnu skrb i dječja pravobraniteljica. Djevojčica će pjevati hrvatsku himnu i ne vidim u tome samom problem, naime, to je nešto što se tiče nas lokalne zajednice i u zapadnim demokracijama je velika čast pjevati himnu na različitim događajima. Pritom ne želim izjednačavati, primjerice, Super Bowl s mimohodom, ali u ovome ne vidim problem'.

'Problem je ako ne učimo djecu da budu građani svijeta i ako će ovo biti jedina pjesma koju znaju, ako ih ne učimo da je stihove napisao Hrvat, a uglazbio Srbin i ako ih ne učimo o multietničnosti. Bilo bi dobro kad bi se to naglašavalo', naglasio je Bajkuša i podsjetio: 'Često zaboravljamo koliko su različiti ljudi koji su pridonosili i pridonose ovoj zemlji. Sjetimo se samo Hrvatskog narodnog preporoda u kojem je bilo mnogo onih koji nisu imali čisto hrvatsko porijeklo, ali su pridonosili i stvarali Hrvatsku.'

Kome smeta da hrvatska djeca pjevaju hrvatsku himnu?

Da su djeca omiljeno sredstvo pridobivanja javnosti, često se, osim u reklamama, vidi upravo u politici pa su tako potkraj prošle godine djevojčice iz zbora gimnazije Vladimira Nazora u Zadru odvedene s nastave da otpjevaju himnu na otvaranju prostorija Mjesnog odbora u četvrti Plovanija, koje je tamošnji HDZ iskoristio kao predizborni skup i predstavljanje svoje liste i članova pa se nakon reakcija iz Ministarstva obrazovanja i dječje pravobraniteljice, čudio - kome smeta da hrvatska djeca pjevaju hrvatsku himnu? I to kad nikome ne smeta da Amerikanci pjevaju američku.

Preko djece do zastava, čini se, metoda je na koju pucaju i u Karlovcu. Naime, da oni kojima to iz nekog razloga možda nije palo na pamet, povješaju barjake u slavu 20. obljetnice Oluje, jučer se pobrinuo i karlovački gradonačelnik, HDZ-ov Damir Jelić, u obraćanju najnježnijim stanovnicima u ratu napaćenog grada na četiri rijeke: 'Ovim putem apeliram na najmlađe Karlovčanke i Karlovčane da motiviraju svoje roditelje da istaknu hrvatske barjake. Jedna ekipa iz gradske uprave će malo prošetati gradom i slijede neke nagrade. Pa hajmo pokazati da smo u srcu Hrvatske i da nam je Hrvatska u srcu. Dakle, poručujem najmlađim Karlovčankama i Karlovčanima da motiviraju svoje roditelje i istaknu hrvatske barjake.'