Studija, temeljena na mitohondrijskim DNK podacima više od 1200 urođenika s juga Afrike dala je glavnu ulogu toj regiji, u ranoj povijesti čovječanstva prije 200 tisuća godina.

Jezero koje je tada bilo najveće afričko jezero iznjedrilo je močvarna područja u kojima je naša vrsta živjela sljedećih 70 tisuća godina sve dok klimatske promjene nisu pokrenule prve migracije.

Odavno je utvrđeno da je Homo sapiens podrijetlom negdje iz Afrike otkud se kasnije raselio po svijetu.

'No, ono što do ove studije nismo znali bilo je mjesto na kojem se nalazi ta domovina', rekla je genetičarka Vanessa Hayes s Instituta za medicinska istraživanja Garvan i Sveučilišta u Sydneyu koja je vodila studiju, objavljenu u časopisu Nature.

Najstariji poznati fosili Homo sapiensa otkriveni su u Maroku i stariji su od 300 godina. Nova studija sugerira da rani pripadnici naše vrste kakvi su bili zastupljeni u Maroku možda nisu ostavili ni jednog pretka koji živi danas, rekli su istraživači.

Klimatski fizičar s Nacionalnog sveučilišta Pusan u Južnoj Koreji Axel Timmermann koji je također radio na studiji rekao je da nema kontradikcije između rane lubanje nalik Homo sapiensu otkrivene u sjevernoj Africi koja možda potječe od mrtve loze i predloženog južnoafričkog podrijetla Homo sapiensa koji je još živ.

Drevno jezero Makgadikgadi počelo je propadati prije otprilike 200,000 godina, stvorivši močvarno područje u kojem su živjeli ljudi lovci-sakupljači, rekli su istraživači.

Promjene u Zemljinoj osi i orbiti uzrokovale su klimatske, kišne i vegetacijske promjene koje su pokrenule rane migracije te grupe ljudi, prvo prema sjeveroistoku prije 130 tisuća godina i zatim prema jugozapadu prije 110 tisuća godina, rekao je Timmermann.

Ustvrdio je da njihova studija pruža prve kvantitativne dokaze da su astronomski pokrenute klimatske promjene u prošlosti uzrokovale migracije ljudi što je omogućilo genetsku raznolikost, te kulturni, etnički i jezični identitet.