'Prekršeno je osnovno načelo parničnog postupka koje postoji još od rimskog doba, temeljno načelo ravnopravnosti stranaka u postupku. Ovrhovoditelj tj. kupac je bio obaviješten prije održavanja današnje deložacije, dok ovršenici nisu', rekla je Mirela Paola Frlan, članica obitelji i odvjetnica. No Nada Landeka, predsjednica udruge za žrtve pravosuđa Veronika Vere, upozorava kako je onaj tko kupi ovršenu nekretninu zakonom zaštićen, a onaj kojem je uzeta nije. Tako obitelj Frlan ima šest otvorenih sudskih postupaka u kojima pokušava osporiti prodaju kuće. Na dražbu nisu bili pozvani niti su bili obaviješteni o prodaji. Ako se dokažu nepravilnosti, zakon u tom slučaju štiti ovrhovoditelja, a ne štiti ovršenika.

Nedavno je, kaže Landeka bila i kod predsjednika Josipovića i iznijela mu upravo taj problem. 'Rekao je da će se truditi da nešto promijeni jer je svjestan da ovo nije u redu', kaže. Pojašnjava kako je Ovršnim zakonom dozvoljena tajna deložacija ali da je Ustav jači od svakog zakona. On pak jamči pravo na dom, na vlasništvo i na jednakost. 'Obitelj Frlan je trebala biti u jednakom statusu kao osoba koja je kupila kuću', pojašnjava Landeka.

Također postavlja pitanje na čiji je trošak MUP poslao, tijekom prvog pokušaja deložacije, stotinu policajaca, a jučer 200. Naime, Stranka može policiju zvati na asistenciju prilikom ovrhe, no tu asistenciju mora platiti.

Izuzeti jedini prostor za stanovanje iz ovrhe

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović kazala nam je pak da se građani najčešće žale na neprimanja obavijesti 'kojima se opominje na postojanje obveze, pa se za obvezu saznavalo nastupom ovrhe, na nedostatak informacije ovršenika o izuzeću od ovrhe i kako ga ostvariti te koji dio prihoda može biti ovršen'.

Ovrha o kojoj je ovdje riječ odnosi se na sudsku ovrhu zbog neplaćanja kredita. Kod ovrhe na nekretnini koja se provodi nakon sudske odluke, ovršenik ili njegov odvjetnik trebali bi biti obaviješteni, a rok za predaju ispražnjene nekretnine je osam dana od dostave rješenja o ovrsi ovršeniku. Prema tome, deložacije ne bi smjele biti iznenađenje', smatra Vidović.

Naglašava kako stranke nisu u ravnopravnom položaju 'budući da su banke zaštićene valutnom klauzulom, hipotekom, jamcima, promjenljivom kamatnom stopom, dok su građani uglavnom nezaštićeni, što znači da bi trebalo zakonski regulirati ravnopravan položaj ugovornih strana, a što bi zasigurno pomoglo budućim korisnicima kredita'.

Napominje da računa treba voditi i o onima koji su zahvaljujući postupcima ovrha i deložacija iz svojih domova suočeni s bitno većim egzistencijalnim problemima. Ti ljudi postaju i beskućnici, a gubitak cjelokupne imovine za posljedicu nosi i narušeno zdravlje, nemogućnost školovanja djece i padanja na tereta državi te obitelji i prijateljima.

'Država umjesto za školstvo i znanost onda izdvaja sredstva za socijalnu pomoć, lijekove, psihološku pomoć', dodaje Vidović i kaže da podržava inicijativu Ive Josipovića da se 'građanima koji nisu u stanju samostalno i u razumnim rokovima ispunjavati svoje dospjele obveze, koji se nalaze u bezizlaznoj situaciji, omogući druga šansa'.

Predlaže stoga izmjene Ovršnog zakona te izuzimanje stana koji je jedini stambeni prostor u vlasništvu ovršene obitelji iz ovrhe uz uvjet da 'veličinom i vrijednošću ne prelazi propisani minimalni standard stanovanja'.

'Isto tako, trebalo bi predvidjeti slučajeve u kojima ovrhovoditelj može postati vlasnik stana ili se taj stan može prodati u ovrsi, s tim da se dužnik ne može deložirati, već se određeno vrijeme dobiva status posebne vrste najmoprimca po uvjetima koji se propišu zakonom', predlaže Vidović.