U međuvremenu, Bloomberg će propustiti predizbore u Nevadi u subotu 22. veljače, kao i one u Južnoj Karolini tjedan kasnije, 29. veljače, s ponešto raznolikijim biračkim tijelom u odnosu na Iowu i New Hampshire koje imaju oko 90 posto bijelog stanovništva. Preskače, dakle, četiri savezne države koje su u složenom izbornom procesu važne prvenstveno utoliko što detektiraju raspoloženje birača i daju zamah za natjecanja u većim državama.

Milijarder Bloomberg procijenio je, naime, da mu predizbori uoči 'superutorka', sa zanemarivim brojem osvojenih delegata, mogu nanijeti više štete nego koristi, jer bi njegov eventualni neuspjeh u navedene četiri države - a to bi moglo biti sve iza osvojenog 1. mjesta - kasnije bilo teže nadoknaditi. Ovako, fokus svoje promidžbene kampanje - i stotine milijuna dolara - prebacio je u 14 saveznih država i jedan teritorij (Američka Samoa), koje će 3. ožujka među kandidatima raspodijeliti čak 1.344 delegata, što je više od trećine njih ukupno 3.799.

>>> Pogubili ste se u predizborima za Trumpova nasljednika? Objašnjavamo ključne termine i kad će kandidati konačno biti poznati

Bloombergu, čini se, u korist ide i to što se dosad nije iskristalizirao izraziti favorit, pa se u dobrom dijelu Demokratske stranke pojavila zabrinutost zbog mogućeg porasta napetosti u borbi za nominaciju.

Prije prvih predizbora u Iowi, gdje je bivši gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg osvojio 13, a Bernie Sanders 12 delegata, demokratski glasači bili su prilično jedinstveni u namjeri da na predsjedničkim izborima 3. studenog podrže bilo kojeg Trumpovog protukandidata. Taj stav i dalje prevladava, no s približavanjem 'superutorka' rastu i izgledi za rasplamsavanje sukoba među demokratskim aspirantima za Bijelu kuću - iako Sanders i Buttigieg zasad međusobno čuvaju leđa jedan drugom.

U slučaju njihovog okršaja, Bloombergove šanse za uspjeh na 'superutorku', pa i onda na nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke u srpnju, bit će podebljane. I to unatoč tome što je riječ o bivšem republikancu, koji je čak dvaput podržao bivšeg predsjednika Georgea W. Busha.

Imajući u vidu prepoznatljivost većine od ukupno 11 kandidata, koliko ih je sudjelovalo na prvim predizborima u Iowi, na nezanemarive Bloombergove izglede ukazuju i rezultati tradicionalne predizborne ankete u New Hampshireu, gdje je taj medijski mogul bio uzletio na čak 15 posto podrške, iako je tamošnju utakmicu promatrao s klupe.

Ipak, njegov proboj među manjinskim grupacijama - ciljanom kampanjom uspio je povećati podršku među crnačkim stanovništvom - otežat će nedavna objava snimke u kojoj brani kontroverzni policijski program 'zaustavi i pretresi' iz razdoblja njegova gradonačelničkog mandata u New Yorku.

Bloomberg je u kampanji dosad potrošio najmanje 250 milijuna dolara i jedini od svih demokratskih kandidata ne ovisi o donacijama. Tako je na nedavnom Super Bowlu, najgledanijem programu na američkoj televiziji u SAD-u s oko 100 milijuna gledatelja, zakupio ukupno minutu reklamnog prostora za više od 11 milijuna dolara. Isto je učinio i Donald Trump.

'Natječem se za predsjednika kako bi porazio Donalda Trumpa i obnovio Ameriku. Ne možemo si dopustiti još četiri godine nepromišljenih i neetičkih poteza predsjednika Trumpa', kazao je Bloomberg, inače osmi najbogatiji Amerikanac 'težak' 53,4 milijarde dolara, objavljujući kandidaturu u studenom 2019. godine.

Tri i pol mjeseca kasnije, svoje će šanse taj 78-godišnji milijarder s poviješću političkog konvertitstva ispitati po po prvi put, u srazu s trenutno vodećim demokratskim četvercem, sastavljenim od kandidata koji bi po svojem spolnom (dvije žene), seksualnom (deklarirani homoseksualac) ili političkom (deklarirani socijalist) identitetu - nakon Baracka Obame mogli još jednom obilježiti povijest američkih predsjedničkih izbora.