Naime, da bi povećao prihode gradskog poduzeća koje upravlja istoimenim prostorom tržnice u središtu Varaždina, Ciglar se ne trudi samo oko zakupaca kojima pomaže i oko fiskalizacije, nego gleda kako da poduzeće koje vodi ostvaruje prihode od prodaje vlastitih proizvoda.

'Prije tri godine javili smo se na natječaj za zakup zemljišta kod zaobilaznice oko Varaždina. Uzeli smo u zakup 15 hektara zemljišta koje je bilo zapušteno, puno otpada i ambrozije. Najprije smo sijali uglavnom kukuruz jer smo dobili sjeme od Pioneera, a dobili smo i poticaje', prisjeća se Ciglar.

Budući da je nakon tri godine poželjno promijeniti kulturu na poljoprivrednom zemljištu, krajem prošle godine počeo je razmišljati što bi se drugo moglo posijati. Na kraju je odabrao – konoplju.

Sadila se od davnina
'U to vrijeme Razvojna agencija Sjever priredila je u Vidovcu predavanje o industrijskoj konoplji i iskustvima ekološkog gospodarstva Rengeo iz Slovenije, o čemu je pričao njegov vlasnik Dejan Rengeo iz Murske Sobote. Biljka nije zahtjevna, nema potrebe je gnojenjem ni za suzbijanjem korova', veli direktor Varaždinske tržnice objašnjavajući svoj odabir.

Konoplja se, kako dodaje, sadila od davnina: bake su od nje izrađivale platno, užad i druge potrepštine.

'Tradiciju su prekinuli zakoni koji su ipak promijenjeni. U Sloveniji se to dogodilo prije desetak godina, a u Hrvatskoj se industrijska konoplja nije sadila još do prije dvije godine. Nakon toga je dopuštena sadnja sukladno pravilniku koji propisuje da se može saditi samo na parcelama većim od hektara', kaže Ciglar.

Zbog dugogodišnje zabrane sadnje konoplje u Hrvatskoj nema kvalitetnog sjemenja, pa je uvoz jedina mogućnost.

'Ni Slovenija još nema certificirano sjeme konoplje, tako da ga i ona uvozi. Uvoz je dopušten za određene vrste i iz određenih zemalja. U razgovoru s Rengeom zaključili smo da su najbolja iskustva sa sjemenom iz Francuske te smo uvezli sjeme sorte Fedora 17 preko ovlaštenog poduzeća Markon. Tu valja naglasiti da postoji razlika između industrijske i medicinske konoplje. Ogleda se u THC-u, kemijskoj supstanci koja izaziva osjećaj opijenosti. Te tvari industrijska konoplja ima do 0,2 posto, dok medicinska ima više od 0,2 posto. Upravo zbog toga ne očekujem da će nam nestati dio uroda, što bismo morali prijaviti policiji', napominje Ciglar.

Usprkos spomenutoj razlici, da bi Varaždinska tržnica mogla zasijati konoplju, bilo je potrebno ispuniti zahtjev prema nadležnom ministarstvu u kojem je navedeno gotovo sve: kada se sadi konoplja, na kojoj parceli i tome slično.

'Neophodna je bila i potvrda o nekažnjavanju tijekom pet godina za zlouporabu droga. Za sve to trebalo nam je dva mjeseca, pa smo na kraju od svih zainteresiranih ostali samo mi koji smo posijali u Varaždinskoj županiji, i to početkom lipnja na četiri hektara uz varaždinsku zaobilaznicu gdje zemlja nije osobito kvalitetna', naglašava Ciglar te dodaje da je u Hrvatskoj tridesetak proizvođača posadilo konoplju na oko 170 hektara.

U svijetu postoji, kako dodaje, čak 20 tisuća proizvoda za koje se kao sirovina koristi konoplja, ali su neki lobiji dugo sputavali njezinu proizvodnju.

Nerazumni zakon
'Mogućnosti korištenja konoplje su uistinu velike i njezin potencijal nije iskorišten. Danas se vlakna konoplje već ugrađuju čak u branike vozila. Naravno, koristi se i u tekstilnoj i farmaceutskoj industriji, pa i u građevinarstvu gdje se koristi za opeku. Posebno je zastupljena u medicini, i to u obliku ulja koje se dobiva od sjemenki. To je jako zdravo ulje, neki vele najzdravije od svih', upozorava Ciglar dodajući da se ulje konoplje moglo probati i kupiti na sajmu zdrave hrane koji je priredila Varaždinska tržnica.

Upravo zbog svojih svojstava potražnja za uljem konoplje je velika, pa Varaždinska tržnica namjerava krenuti u njegovu proizvodnju nakon žetve krajem rujna.

'U našoj okolici postoji uljara kod koje ćemo dobiti ulje konoplje, a može se iskoristiti i masa koje ostaje nakon prešanja. Primjerice, koriste je ribiči za mamac, a upotrebljava se i kod hrane za pse. I ne samo to. U Sloveniji smo vidjeli i pivo Canabis od konoplje, dok smo mi dogovorili s tekstilnim fakultetom ispitivanje svojstva uzoraka za tkaninu koja se danas najviše koristi kod odjeće za malu djece ukoliko su alergična na pamuk, napominje.

U Hrvatskoj, međutim, propisi nalažu da se stabljika nakon što se pokupe sjemenke trebaju – zaorati ili spaliti.

'Upravo zbog toga pregovaramo sa stranim poduzećima izvoz stabljika. Kod Novog Mesta, primjerice, radi se na proizvodnji opeke iz stabljika konoplje, kao što je to slučaj u Francuskoj', veli Ciglar.

Izvoz bi mogao biti dobar jer je izgledan i dobar urod. No, da bi tako ostalo, idućih dana bit će ipak potrebno navodnjavati dio parcele zbog suše i različite kvalitete tla. A kada konoplja naraste do visine od oko tri metra, kombajnom će se pokupiti sjemenke, a zatim će se pokositi i stabljike.

'Vidjet ćemo kako ćemo proći na kraju. Ukoliko se konoplja i njezino ulje pokažu unosnima, zasadit ćemo je više dogodine uz heljdu koja se pokazuje isto dobrom. Zbog sve većih sušnih razdoblja moguće je i da ćemo se prebaciti na jesenske kulture koje se beru u proljeće', veli direktor Varaždinske tržnice koja u nas jedina uzima u zakup zemljište i sadi kulture radi povećanja prihoda.