Ovaj trend potaknut je pritiskom SAD-a da Europa preuzme veću odgovornost za svoju obranu. Na hitnom samitu u Londonu europski čelnici dogovorili su povećanje vojnih izdataka s mogućnošću mobilizacije do 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi eura zajedničkog zaduživanja.

Od automobila do oružja

Najveći europski proizvođač streljiva Rheinmetall već je najavio prenamjenu dviju tvornica koje su do sada proizvodile autodijelove u pogone za obrambenu opremu. Slično tome, proizvođač radara Hensoldt pregovara o preuzimanju 200 radnika iz Boscha i Continentala.

'Koristimo prednosti izazova u automobilskoj industriji', izjavio je izvršni direktor Hensoldta Oliver Doerre, naglašavajući da bi daljnja ulaganja mogla više nego udvostručiti proizvodnju radarskih sustava TRML-4D, ključnih za ukrajinsku obranu.

Njemačka je već najavila dodatne poticaje za vojnu proizvodnju. Stranke koje pregovaraju o formiranju nove vlade predložile su 500 milijardi eura za infrastrukturna ulaganja i prilagodbu fiskalnih pravila kako bi se omogućilo drastično povećanje obrambene potrošnje, piše Reuters.

Gospodarski potencijal vojne industrije

Prema procjenama Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, povećana vojna potrošnja može donijeti tehnološke inovacije i gospodarski rast. Ako Njemačka poveća obrambene izdatke na tri posto BDP-a, očekuje se:

• udvostručenje godišnjih ulaganja na 25,5 milijardi eura
• stvaranje 245.000 novih radnih mjesta
• generiranje 42 milijarde eura godišnje proizvodne i uslužne aktivnosti.

Njemačka obrambena industrija trenutno zapošljava 387.000 radnika, što je upola manje od automobilske industrije, ali bi novi investicijski ciklus mogao promijeniti te omjere.

'Moramo obrambenu industriju smatrati gospodarskim motorom Njemačke', poručuje Doerre, ističući da će taj sektor igrati veću ulogu nego u prošlosti.

Spajanje autoindustrije i vojne proizvodnje

Automobilska industrija, koja bilježi pad potražnje i spor prijelaz na električna vozila, sada postaje izvor radne snage i kapaciteta za vojnu proizvodnju. ZF Friedrichshafen, koji prolazi kroz restrukturiranje, pregovara s obrambenim tvrtkama o prebacivanju radnika i kapaciteta u vojnu proizvodnju, navodeći to kao primjer 'industrijske sinergije'.

Slično tome, Renk, proizvođač tenkovskih mjenjača, koji je do 2020. bio u vlasništvu Volkswagena, sve se više okreće obrambenoj industriji.

Njemačko-francuska tvrtka KNDS, koja planira proizvoditi tenkove Leopard 2 i borbena vozila Puma u novoj njemačkoj tvornici, također bi mogla igrati ključnu ulogu u ovoj industrijskoj tranziciji.

Problem ovisnosti o stranim dobavljačima

Međutim, unatoč povećanju vojnih izdataka, analitičari Deutsche Banka upozoravaju da europska obrambena industrija još uvijek nije dovoljno konkurentna. Bivši predsjednik ECB-a Mario Draghi u svom je izvješću o konkurentnosti naveo da je između sredine 2022. i sredine 2023. čak 80 posto europske vojne nabave otišlo dobavljačima izvan EU-a.

To ukazuje na ozbiljan problem: iako Europa povećava obrambenu potrošnju, većina tog novca i dalje odlazi američkim i drugim stranim proizvođačima, umjesto da jača vlastitu industrijsku bazu.

Rheinmetall upozorava na hitna ulaganja

Njemački obrambeni div Rheinmetall također pregovara s Continentalom o preuzimanju 100 radnika da bi ojačao svoje operacije.

Izvršni direktor Armin Papperger upozorava da je EU daleko od svojih ciljeva kada je riječ o vojnoj potrošnji: 'Ogromna ulaganja u projektile, streljivo i vozila su nužna da bi Europa postala otpornija.'

Ističe da Europljani moraju brzo reagirati na sve veću sigurnosnu prijetnju: 'Ruski predsjednik Vladimir Putin to, naravno, također zna i zato moramo djelovati.'