Dok ruska invazija na Ukrajinu ulazi u četvrtu godinu, stručnjaci kažu da europski ulagači u velikom broju počinju investirati u novoosnovana ukrajinska vojnotehnološka poduzeća.

Investitori rizičnog kapitala poput Deborah Fairchild i Justina Zeefea iz Green Flaga vidjeli su značajan interes potencijalnih ulagača u skandinavskim i baltičkim zemljama te Ujedinjenom Kraljevstvu otkako je Donald Trump prošlog mjeseca preuzeo dužnost američkog predsjednika.

Povećanje interesa slijedi širi trend ulagača koji žele ući na tržište vojne tehnologije zbog njegova eksplozivnog rasta. Industrija naslijeđena od Sovjetskog Saveza sada je zdrav krajolik u kojem otprilike 500 proizvođača oružja dolazi od prototipa testiranog na bojnom polju do napredne tehnologije u samo tri mjeseca.

Tehnologijom protiv jačeg protivnika

U prvoj godini invazije Ukrajinci su se uvelike oslanjali na Stingere, Javeline, HIMARS-e i rijetke NATO-ove komplete oružja kako bi uzvratili Rusima.

Neuspjela ukrajinska protuofenziva 2023. godine pokazala je da Rusi imaju više postrojbi i veću kontrolu nad nebom, pa su Ukrajinci morali pronaći drugi način za borbu. Stoga su se okrenuli razvoju tehnologije.

Kako bi to postigli, ukrajinska vlada dodijelila je više od 50 posto državnih rashoda vojsci, čime joj je potrošnja porasla do 20 puta u odnosu na razinu prije invazije, dosegnuvši 29,4 milijarde eura 2023. godine, prema Štokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

Ukrajinska vlada ubrzala je proces nabave. Koristeći takozvani 'danski model', i države Europske unije sada izravno financiraju certificirane ukrajinske obrambene tvrtke koje proizvode oružje na terenu.

Dio tog financiranja odvojen je za Brave1, 'ujedinjenu koordinacijsku platformu' koja je osigurala bespovratna sredstva u vrijednosti od 29 milijuna eura za obrambene startupove te im pruža 'organizacijsku i informacijsku podršku'.

Još jedan izvor prihoda za ukrajinsku obrambenu tehnološku industriju predstavlja grupno financiranje. United24, platforma ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prikupila je više od 298 milijuna eura od donatora iz više od 130 država.

Neki od njihovih projekata usmjereni su na obrambene inovacije, poput prikupljanja sredstava za zemaljske robotske platforme i robote za razminiranje.

Uzlet dronova

Velik dio bespovratnih sredstava potrošen je na tehnologiju bespilotnih letjelica i balističkih projektila. Procjenjuje se da industrija dronova u Ukrajini čini 25 posto opskrbe oružjem u toj državi.

Bespilotne letjelice postale su svojevrsna alternativa topničkom oružju kada ga je manjkalo u ranim danima rata. Na početku invazije proizvodili su ih pet tisuća, a 2024. - četiri milijuna.

Sada pak postoji nacionalni portfelj specijaliziranih dronova, poput bespilotnih letjelica nosača kao platformi za postavljanje drugih bespilotnih letjelica, onih za testiranje, za elektroničko ratovanje i ometanje neprijateljskih komunikacija te bespilotnih letjelica kamikaza za izvođenje preciznih udara.

U moru inovacija ističe se tehnologija roja pokretana umjetnom inteligencijom, a koja omogućuje dronovima koordinaciju napada bez ljudskih operatera. Jedan od izazova jest daljnje skaliranje i održavanje zahtjeva opskrbe prvih crta bojišnice.

Prema alatu za praćenje podrške njemačkog think tanka Kiel Institute, Sjedinjene Države najveći su pojedinačni donator Ukrajini, s oko 149 milijardi eura od 2022. godine.

Predsjednik Trump zatražio je od Ukrajinaca povrat tih sredstava, uz jamstvo od 487,7 milijardi eura u rijetkim mineralima, što je Zelenski isprva odbio, ali čini se da su pregovori nastavljeni.

Ako Ukrajina ne želi ovisiti o američkoj pomoći, Institut Bruegel je u nedavnom izvješću naveo da bi Europa u tome mogla u potpunosti zamijeniti SAD ako je spremna potrošiti još 0,12 posto svog BDP-a, piše Euro News.