Musk je nakon ruske invazije u veljači 2022. poslao tisuće Starlink terminala u Ukrajinu kako bi zamijenili komunikacijske usluge koje je Rusija uništila. Hvaljen kao heroj u Ukrajini, Musk je kasnije ograničio pristup u jesen 2022. jer je postao kritičniji prema načinu na koji Kijev vodi rat.

Tema pristupa Ukrajine Starlinku ponovno je otvorena prošlog tjedna tijekom sastanaka američkog posebnog izaslanika za Ukrajinu, Keitha Kellogga, i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Jedan od izvora navodi da je Ukrajini jasno dano do znanja kako bi usluga mogla biti prekinuta ako se ne postigne dogovor o mineralima.

'Ukrajina se oslanja na Starlink. Smatraju ga svojim Sjevernjačom', rekao je izvor za Reuters. 'Gubitak Starlinka bio bi ogroman udarac.'

Taj satelitski internetski sustav omogućava ukrajinskoj vojsci upravljanje ključnim vojnim tehnologijama, uključujući dronove, koji su postali temelj vojne strategije u sukobu. 'Starlink mijenja igru', izjavila je Melinda Haring iz Atlantskog vijeća. 'Bez njega bi Ukrajina izgubila svoju trenutnu paritetnu poziciju s Rusijom u korištenju dronova i artiljerijskih napada.'

Oglasio je poljski ministar za digitalna pitanja Krzysztof Gawkowski. 'Poljska će nastaviti plaćati Starlink za Ukrajince', rekao je Gawkowski, javlja poljski TVP.

Napetosti između SAD-a i Ukrajine zbog inerala

Podsjetimo, Zelenski je odbio u srijedu zahtjev američkog predsjednika Donala Trumpa da mu vrati pomoć u rijetkim mineralima u iznosu od 500 milijardi američkih dolara, istaknuvši da su Sjedinjene Države Ukrajini dale 67 milijardi američkih dolara u oružju i 31,5 milijardi u potporama proračunu.

Zelenski je rekao da zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da mu vrati 500 milijardi američkih dolara u rijetkim mineralima 'nije ozbiljan' i da ne može prodati svoju zemlju.

Time je ukrajinski predsjednik odbacio prijedlog prema kojem bi Washington i američke tvrtke dobile 50 posto kritičnih minerala u Ukrajini, koji uključuju grafit, uran, titan i litij, ključnu komponentu baterija električnih automobila. Zelenski je ustvrdio da SAD nije ponudio nikakva posebna sigurnosna jamstva, naprotiv; bila su izostavljena u prvom nacrtu dogovora koji mu je predstavljen prošli tjedan.

Od tada je došlo do raskola između čelnika. Trump je u srijedu osudio Zelenskog kao 'diktatora bez izbora' nakon što je Zelenski poručio da je 'zarobljen u ruskom balonu dezinformacija', što je bio odgovor američkom predsjedniku koji je sugerirao da je Ukrajina započela rat.

Međutim, timovi obje strane angažirani su na izradi kompromisnog rješenja. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako očekuje skorašnje potpisivanje sporazuma.

Prijedlog nakon prijedloga

New York Times pak u subotu doznaje da Ukrajina 'ozbiljno razmatra revidirani američki prijedlog za svoje prirodne resurse', koji sadrži gotovo iste uvjete koje je Kijev prethodno odbio. Navode da neki od uvjeta izgledaju čak i strože nego u prethodnom nacrtu.

'Sporazum još nije spreman za potpisivanje, postoji niz problematičnih pitanja, a u sadašnjem obliku nacrta predsjednik ga nije spreman prihvatiti. U sporazumu nema partnerstva već samo jednostrane obveze Ukrajine', kaže izvor za Sky News.

Uvjeti novog prijedloga, datiranog 21. veljače, zahtijevaju da Ukrajina odustane od polovice svojih prihoda od prirodnih resursa, uključujući minerale, plin i naftu, kao i prihode od luka i druge infrastrukture. Podsjeća to na ranije spomenuti zahtjev od 14. veljače.

Novi dokument navodi da će prihodi biti usmjereni u fond u kojem SAD ima 100 posto financijskog udjela, dok Ukrajina treba doprinijeti fondu dok ne dostigne 500 milijardi dolara (477.81 milijardu eura). To je iznos koji je Trump zahtijevao od ratom pogođene zemlje u zamjenu za američku pomoć.

Svota je više nego dvostruko veća od ekonomske proizvodnje Ukrajine prije rata. Pritom ta svota nije bila spomenuta u prethodnoj verziji sporazuma. Revidirani prijedlog navodi da bi SAD mogao reinvestirati dio prihoda u poslijeratnu obnovu Ukrajine, uključujući ulaganje u razvoj podzemnih bogatstava zemlje i infrastrukture.

Novi nacrt sporazuma također uključuje odredbe za prihode od teritorija koje trenutačno kontrolira Rusija, u slučaju da budu oslobođeni. Prema nacrtu, udio prihoda od resursa koji bi doprinio fondu iz oslobođenih područja iznosio bi 66 posto. Rusija trenutačno okupira oko petinu teritorija Ukrajine, uključujući značajne dijelove resursima bogate regije Donbas.

Sporazum bi mogao biti finaliziran prije kraja dana, ali može biti i odgođen s obzirom na prethodno protivljenje Zelenskog uvjetima.