Dan nakon podizanja optužnice za ratni zločin nakon Oluje protiv Željka Sačića, ratnog pomoćnika zapovjednika Stožera specijalne policije MUP-a, krenulo je veličanje njegova lika i djela. Podršku je dobio od branitelja u Savskoj, a Braniteljski portal 'ekskluzivno' je objavio njegovu biografiju, prema kojoj je ovaj general bojnik HV-a i magistar kaznenopravnih znanosti svoje ratne zadaće izvršavao 'stručno, odlučno, hrabro, savjesno, požrtvovno i odgovorno'
Željko Sačić optužen je za zataškavanje ratnog zločina u Gruborima, gdje su pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko 25. kolovoza 1995. pobili šestero civila starije dobi: Jovu Grubora, Miloša Grubora, Mariju Grubor, Milku Grubor, Đuru Karanovića i Jovana Grubora pok. Damjana. Najstarija žrtva, Marija, imala je 90 godina. Gotovo sve kuće u tom zaseoku su zapaljene.
Taj isti Željko Sačić, kako izvještava Braniteljski portal, nositelj je 10 odličja i medalja za ratne zasluge, uspješno zapovijedanje i iskazanu hrabrost u Domovinskom ratu, a dodijelio mu ih je bivši predsjednik Franjo Tuđman; autor je udžbenika o metodama suzbijanja organiziranog kriminaliteta i aktivan sudionik na konferencijama Interpola i Europola. Visoko je kotirao u hrvatskom policijsko-vojnom miljeu, no unatoč tome uhićen je 2009. u mandatu tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka. Uhićeni su tada i pripadnici specijalne policije Frano Drljo, Božo Krajina i Igor Beneta.
Sačić je u Remetincu proveo dva mjeseca, a optužnica nije podignuta jer je njegov šef u vrijeme zločina, Mladen Markač, boravio u Haagu, gdje je slučaj Grubori bio dio optužnice protiv hrvatskih generala. Istraga protiv Sačića stoga je razdvojena od ostalih. On je uhićenje teško primio, tvrdio je da mu smještaju te je podnio kaznenu prijavu protiv Karamarka i čelnika MUP-a Milijana Brkića i Olivera Grbića.
U međuvremenu, tekao je postupak protiv specijalaca s terena. Trećeoptuženi Beneta naknadno je pronađen obješen u šumi, a zbog brojnih sumnji u ubojstvo, u mandatu ministra Ranka Ostojića provedena je i ekshumacija - bez rezultata. Krajina i prvooptuženi Drljo, kojeg se teretilo za neposredno počinjenje zločina, oslobođeni su ljetos, a protiv potonjeg je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo jučer također podiglo optužnicu - sad ga se tereti da je dan nakon pokolja u Gruborima zajedno s pripadnicima svoje postrojbe zapalio nekoliko kuća u selu Ramljani na potezu Knin-Drniš.
Krajina i Drljo zapovijedali su grupama ATJ Lučko u akciji čišćenja terena uoči prolaska Vlaka slobode. Šef cijele akcije Josip Čelić izjavio je da mu zapovjednici grupa nisu prijavili nikakve probleme, pa je on tako i informirao Stožer specijalne policije u Gračacu. Nakon toga pozvan je u Gračac, u kojem je zatekao i generala Markača, a Sačić mu je u odvojenoj prostoriji rekao da mora napisati novi izvještaj u koji će uvrstiti 'oružane sukobe' sa zaostalim srpskim borcima i moguće posljedične civilne žrtve u Gruborima.
Komentirajući vijest o podizanju optužnice protiv Sačića i Drlje, u Documenti su u utorak naglasili da je upravo nekažnjavanje zločina u Gruborima omogućilo zločin u Ramljanima dan poslije. Sačića se tereti da je unatoč tome što je znao za zločin u Gruborima propustio kazniti počinitelje i spriječiti njihovo daljnje postupanje, te je dozvolio da pripadnici ATJ Lučko na čelu s Drljom nastave akciju tijekom koje su zapalili više kuća u Ramljanima.
Sačić sad tvrdi da je na suđenju u Haagu dokazano da je za neprocesuiranje zločina odgovoran DORH i da im on služi kao žrtveni jarac. Na njegova leđa, izjavio je za Večernji list, pokušava se natovariti nešto što su napravili 'neki drugi ljudi'.
Dvadeset godina nakon pokolja staraca u Gruborima, počinje, dakle, još jedan pokušaj utvrđivanja istine. Tijekom ranijeg sudskog procesa ispitano je više od 70 svjedoka, od kojih su neki svjedočili i u Haagu, a dvaput je na mjestu zločina provedena rekonstrukcija. Istražni postupak obilježila su međusobna optuživanja, promjene iskaza, kao i potpuna 'amnezija' većine bivših suboraca optuženika.
