Podaci koje javnost doslovno guta, ako je suditi prema brojci od pola milijuna ulaza u pola sata od objave, a koji su objavljeni na Registru branitelja, u takvom su obliku dostupni svim državnim institucijama od 1999. godina. Unatoč tome, 'čišćenjem' ili dopunjavanjem registra se nitko od tih institucija nije ozbiljno pozabavio. Podatke je dostavio je MORH, a Ministarstvo branitelja odgovorno je samo za njihov unos u Registar.

Vrdoljak u borbi 880 dana, Manolić 2.157?!

U Registru su, pojašnjavaju, svi oni koji imaju status branitelja, a status se i danas može zatražiti uz predočenje dokaza.

Objavljeni podaci dobiveni su pak od lokalnih ureda za obranu. MORH također nije nadležan propitivati zašto u Registru, recimo, nema, Franje Tuđmana, zašto redatelj Antun Vrdoljak ima 880 dana u borbenom sektoru ili zašto Josip Manolić ima čak 2.157 dana u borbenom sektoru, isto kao i Mladen Markač. Kažu da hrvatski branitelji, čiji su podaci pogrešno upisani u Registru, mogu zatražiti reviziju istih, i to u područnim odsjecima za poslove obrane prema mjestu prebivališta.

Ministarstvo branitelja: Državne institucije i prije su imale pristup Registru

U Ministarstvu branitelja, kojem je objava podataka dobivenih od MORH-a, možda najveći projekt, potvrđuju nam kako su 'pristup Registru prije objave imale su državne institucije uz sudski nalog, naravno, ukoliko je prije toga postojala prijava ili opravdana sumnja u određene nepravilnosti u samom Registru'.

'Registar je objavljen kao zahvala'

Na pitanje o razlozima objave, kažu kako je, s obzirom na spekulacije o broju ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, postojao je velik interes javnosti da se objavi popis hrvatskih branitelja. Nije objavljen, dodaju, kako bi građani prokazivali pojedince koji su nezakonito i nezasluženo stekli status hrvatskog branitelja nego je prije svoga objavljen kao 'način zahvale i poštovanja svim ljudima koji su sudjelovali u obrani RH i stvaranju njezina suvereniteta'.

'Ipak, svi oni koji su na taj popis časnih imena došli na različite nezakonite načine u nadležnosti su, kao što je to bilo i prije same objave Registra, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske', priznaju u Matićevom ministarstvu.

233393,233308,233156,233151
Iz Registra već izbrisano 709 osoba

Znači, svi oni koji su se Registrom trebali baviti, bavili su se njime, manje ili više, i ranije. Iz Registra je od 2005. do danas izbrisano 709 osoba koje nisu imale pravo na status branitelja, kako piše Jutarnji list. No, jedina konzekvenca bila je gubitak statusa. O povratu materijalnih prava, ako su ostvarivana lažnim statusom, nema niti govora a još manje o kaznenoj odgovornosti.

Kovačević: Teško će itko biti procesuiran, nastupila je zastara

Pravnik Pero Kovačević, koji je niz godina radio na upravnim polovima u MORH-u, a sudjelovao je u izradi Zakona o pravima hrvatskih branitelja i njegovim izmjenama, upozorava kako je vrlo mala vjerojatnost da će država procesuirati one koji su lažno ostvarili status i materijalna prava.

'To se ne može ostvariti jer ne postoje pravni mehanizmi za to. Propust je da u izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja nisu uvrštene promjene koje bi omogućile Zavodu za mirovinsko osiguranje te Ministarstvu unutarnjih poslova, MORH-u, Ministarstvu pravosuđa da, kada se dođe do dokaza, mogu ukinuti status i naložiti povrat materijalnih dobara stečenih tim statusom', pojašnjava nam Kovačević.

To pitanje regulira i Zakon o općem upravnom postupku koji kaže kako se status može ukinuti i ići u ponovljeni postupak no samo tri godine od donošenja odluke. Kovačević pak kaže kako su zadnji statusi upisani u Registar bili još 1999, što znači da je prošlo 13 godina, te nastupa zastara.

Za upis u Registar morala je postojati potvrda iz postrojbe. Ako je netko dao krivotvorinu ili pak lažne podatke, prema kaznenom zakonu bi morao odgovarati zbog toga. No, i tu, u 99 posto slučajeva s obzirom na vrijeme upisa u Registar, tj. vrijeme počinjenja mogućeg kaznenog djela, nastupa zastara.

Ratno profiterstvo na zastarijeva

Upozorava kako se tek uvjetno može govoriti o ratnom profiterstvu, kaznenom djelu za koje zastara ne postoji. 'To će biti dosta teško dokazivo. Lažni branitelj nije sebe stavio na popis nego njegov zapovjednik, a on je eventualno poticao. Kada bi se to i uspjelo, to su dugotrajni sudski postupci i pitanje kako bi završili. Mi imamo u Hrvatskoj tek jednu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo, i to onu Ivi Sanaderu', pojašnjava.

Borbeni i neborbeni sektor utječu na broj udjela u Fondu

U javnosti možda najviše bure podiže klasifikacija borbenog i neborbenog sektora. Naime, ta je distinkcija uvedena kasnije, i to na zahtjev udruga, kako bi se napravila razlika u ostvarivanju prava između onih koji su bili na bojišnici i onih koji su svoju ulogu dali na nekim drugim pozicijama.

Od pola milijuna branitelja, njih tek 67 tisuća prima mirovinu. No, dani u borbenom i neborbenom sektoru itekako su važni kada su u pitanju udjeli u Fondu hrvatskih branitelja.

Naime, 505 tisuća osoba ima udjele u Fondu. A broj udjela ovisi o broju dana provedenih u jednom od ta dva sektora. Tako osobe koje su u borbenom sektoru bile od 5. kolovoza 1990. do 1. svibnja 1991. dobivaju pet bodova za jedan dan. Oni koji su na bojišnici bili od 2. svibnja 1991. do 15. siječnja 1992. dobivaju osam bodova, a isto toliko dobivaju oni koji su bili zatočeni u srpskim logorima. Za borbeni sektor u periodu od 16. siječnja 1992. do 30. travnja 1995. dobiva se jedan bod po danu, a za vrijeme Bljeska i Oluje, dakle od 1. svibnja 1995. do 31. kolovoza 1995, tri boda. Od 1. rujna 1995. do 30. lipnja 1996. dobiva se jedan bod po danu.
Kod neborbenog sektora nije bitno razdoblje te se za svaki dan sudjelovanja dobiva jedna bod. U Fondu se sto bodova računa kao jedan udio, a on trenutno nosi 547 kuna.

Činjenica je da se svim nepravilnostima trebaju baviti državne institucije ako imaju zakonskih

alata. Jer, iako je namjera ministra Predraga Matića bila da se oda počast svima zaslužnima i da u Registru budu 'Imena za vječnost', kako na logu piše, nakon obave o časnima se gotovo i ne govori. Ministar Matić kaže kako će se prijavama koje u velikom broju nakon objave stižu na njegovu adresu morati baviti Ravnateljstvo policije i DORH. A time su se imali prilike baviti i prije objave Registra.

U svakom slučaju, institucijama treba dati vremena, a objava Registra i silne prijave možda ih potaknu da naprave ono što su i ranije trebali tako da u Registru mogu doista sva imena biti 'Imena za vječnost'