Naime, novo pregledno istraživanje sedam studija probiotika, objavljeno u časopisu Genome Medicine, prema pisanju medija, pokazalo je da probiotici kod zdravih ljudi nemaju gotovo nikakav mjerljiv učinak na floru probavnog sustava.

Kada se u obzir uzme činjenica da popularnost probiotika u svijetu raste, te da se njihovo globalno tržište procjenjuje na oko 20 milijardi dolara, ne treba čuditi da su ovakav rezultat mnogi mediji popratili naslovima tipa 'Probiotici su samo bacanje novca'. Međutim stručnjaci upozoravaju da novu studiju treba uzeti s određenom rezervom, odnosno sa zrnom soli.

Odakle popularnost probiotika?

Kada se govori o probioticima uglavnom se misli na bakterije mliječne kiseline koje su kao sastavni dio mikrobne populacije probavnog sustava uključene u metabolizam zdravog organizma. Ideja o povoljnom djelovanju probiotika temelji se na činjenici da svaki čovjek u svojoj crijevnoj flori ima cijelo mnoštvo korisnih mikroorganizama važnih za razvoj normalne crijevne morfologije, sazrijevanje imunološkog sustava, obranu od alergena, prevenciju naseljavanja štetnih bakterija te održavanje upalnog odgovora i funkcije sluznice crijeva.

Pobornici probiotika smatraju da oni predstavljaju zaštitu od cijelog niza bolesti uključujući čak i ekceme, pretilost, sindrom iritabilnog crijeva, depresiju i rak. No, utjecaj probiotika na zdrave ljude još nije dobro razjašnjen, a također još nije potvrđeno da uzimanje probiotika može dugoročno izmijeniti sastav mikrobioma na takav način da ima zaštitnu ulogu.

Nova studija u tom smislu predstavlja zanimljiv iskorak, međutim za ispravno shvaćanje njezinih rezultata važno je razumjeti njezina ograničenja.

Što stvarno poručuju autori?

Prije svega zanimljivo je primijetiti da su brojni mediji vijest o nalazima studije objavili s naslovima čija intonacija nema uporište u zaključcima objavljene studije.

Naime, autori sami ističu da njihov sustavni pregled pokazuje manjak dokaza o utjecaju probiotika kod zdravih odraslih ljudi.

'Na temelju našeg pregleda dostupnih randomiziranih kontroliranih istraživanja utvrdili smo da postoji nedostatak dokaza na temelju kojih bi se moglo zaključiti postoji li ili ne učinak probiotika na sastav mikrobioma odraslih zdravih ljudi... Zaključke koji se mogu izvući iz studija zamagljuje cijeli niz problema, uključujući mali broj uzoraka u pojedinim studijama što je uzrok njihove slabije statističke moći te samim time i značajnosti dobivenih rezultata, metodologije koja je korištena u analizi mikrobioma, varijabilnosti svakog pojedinca u osjetljivosti na probiotike, upotrebe različitih sojeva probiotika odvojeno ili u kombinaciji, varijabilnosti doza i trajanja njihove primjene u istraživanju te u konačnici varijabilnosti u prehrambenim navikama sudionika', pišu u zaključku autori.

Štoviše, voditelj istraživanja Oluf Pedersen za Guardian je rekao da će trebati provesti mnogo veća, bolje dizajnirana i pažljivo provedena klinička istraživanja kako bi se istražio mogući doprinos probiotika u prevenciji bolesti kod zdravih ljudi.

Ograničenja studije

Novo istraživanje zapravo je tzv. pregledna studija u kojoj su znanstvenici sa Sveučilišta u Copenhagenu analizirali sedam ranije provedenih istraživanja djelovanja probiotika na zdrave, odrasle ljude, odnosno na sastav i udio pojedinih bakterija u njihovom probavnom sustavu. Četiri analizirane studije utvrdile su da probiotici nemaju veći učinak na mikrofloru od placeba, dok su tri zabilježile neki efekt. Međutim, u svim studijama utvrđeni su manje ili više ozbiljni nedostaci u metodologiji i predstavljanju rezultata. To je jedan od velikih problema preglednih studija koji znanstvenici obično opisuju formulacijom – 'junk in, junk out'. Drugim riječima ako u svojem pregledu raspolažete samo sa studijama koje nisu osobito kvalitetno provedene, ni vaš pregled neće moći doći do naročito kvalitetnih zaključaka.

Američka medicinska stranica PubMed Health upozorava da, kada se u obzir uzmu ograničenja analiziranih studija, treba zaključiti da novo istraživanje ne može biti temelj za nikakav konačan zaključak – ni pozitivan niti negativan.

Prije svega pogledajmo koji su bili rezultati studija obuhvaćenih pregledom.

- Četiri studije utvrdile su da nije bilo razlike u raznovrsnosti, sastavu niti u stabilnosti sastava bakterija između skupina ljudi uključenih u studiju koje su konzumirale placebo i onih koje su konzumirale probiotike
- U jednoj studiji zabilježeno je da su probiotici smanjili razine nekih štetnih bakterija kod starijih ljudi, međutim u njoj nije bilo usporedbi s drugim skupinama
- Jedna studija utvrdila je određen porast u raznovrsnosti bakterija te porast u broju nekih korisnih bakterija u skupini koja je konzumirala probiotike
- Jedna studija utvrdila je određenu razliku u brojnosti bakterija, međutim nije ih izravno uspoređivala među skupinama.

PubMed Health ističe da je dobra strana studije ta što jasno definira istraživanja koja su mogla biti uključena u analizu – samo randomizirane kontrolirane studije na zdravim odraslim osobama u kojima je djelovanje probiotika uspoređeno s učinkom placeba, a u kojima su istovremeno procijenjene promjene u razinama bakterija u crijevima kao glavni ishod.

No studija ima i ozbiljna ograničenja. Prije svega obuhvatila je vremenski relativno kratka istraživanja s malim uzorcima, manjima od 100 ljudi.

One nisu provedene na ujednačenom, reprezentativnom uzorku sudionika. Primjerice jedna je provedena samo među starim ljudima, dok su u drugoj sudjelovale samo žene u postmenopauzi.

U studijama je analiziran učinak vrlo različitih probiotika.

U većini studija istraživači nisu bili 'zaslijepljeni' što znači da su znali koja skupina uzima probiotike, a koja placebo. To pak znači da su mogli biti pristrani.

Neke od studija također nisu predstavile statističke procjene o tome postoji li razlika između probiotičkih i placebo skupina.

Stručnjaci također ističu da nova danska studija ne sadrži meta-analizu, tj. statistički postupak objedinjavanja rezultata pojedinačnih studija. S obzirom da nije napravljena meta-analiza, ukupna procjena učinka probiotika je neprecizna, što smanjuje kvalitetu dokaza.

Konačno treba uzeti u obzir i činjenicu da nijedna od studija uključenih u ovaj pregledni članak nije istraživala učinak probiotika na bolesne ili ljude s oštećenom mikroflorom, primjerice na one koji su nedavno prošli kuru antibiotika. Naime, za očekivati je da probiotici ne mogu imati neki dugoročno značajni učinak na mikrobiom potpuno zdravih ljudi jer bi on kod njih trebao biti u zdravoj ravnoteži.

Zaključak?

Da skratimo priču, novo bi istraživanje, kao što autori sami kažu, moglo biti dobar poticaj da se u budućnosti provedu kvalitetnije studije učinka probiotika na razne skupine ljudi, uključujući i preventivno djelovanje na zdrave ljude. No, danski tim isto tako sam priznaje da se iz ove studije ne mogu izvesti zaključci da probiotici nemaju nikakav učinak. Zašto ga onda izvodi većina medija, pitanje je za sebe.