U Gradsko vijeće Splita tako neće moći ući predsjednik gradske organizacije HDZ-a Vice Mihanović, potpredsjednik Stipe Čogelja, tajnik iste organizacije Tomislav Prljević, bivši predsjednik Petar Škorić, viđeni HDZ-ovac Domagoj Maroević, članica Gradskog odbora Željka Karin… Gradski vijećnik neće moći biti čak ni kandidat za zamjenika gradonačelnika Tomislav Šuta, dok oko kandidatkinje za zamjenicu gradonačelnika Zrinke Mužinić Bikić situacija još uvijek nije razjašnjena do kraja.

Razlog zašto navedeni neće moći braniti boje HDZ-a u Gradskom vijeću jesu lanjske izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa, koje su stupile na snagu 25. prosinca prošle godine, a kojima je znatno proširen krug dužnosnika na koje se ovaj zakon odnosi. A svi navedeni HDZ-ovci zaposleni su u javnom sektoru - i to na rukovodećim položajima.

Vice Mihanović ravnatelj je Lučke uprave Split, tvrtke u državnom vlasništvu. Petar Škorić ravnatelj je Županijske uprave za ceste Splitsko-dalmatinske županije. Tomislav Šuta direktor je splitskog 'Vodovoda i kanalizacije', a Tomislav Prljević njegov je zamjenik i član Uprave. Željka Karin ravnateljica je Županijskog zavoda za javno zdravstvo. Domagoj Maroević je ravnatelj Županijske lučke uprave. Stipe Čogelja je splitsko-dalmatinski dožupan. Dakle, svi oni službeno su postali dužnosnici od prosinca prošle godine, izuzev Čogelje koji je kao dožupan već imao taj status te ionako nije mogao postati gradski vijećnik. A Zakon o sprječavanju sukoba interesa vrlo je jasan i precizan, te ima odredbu koja glasi: 'Za vrijeme obnašanja javne dužnosti na koju je izabran odnosno imenovan obveznik ne smije obnašati drugu javnu dužnost, osim ako drugu javnu dužnost obnaša po položaju ili je zakonom drukčije propisano'.

HDZ-ova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Zrinka Mužinić Bikić trenutno je ravnateljica jedne splitske osnovne škole i ne spada u red dužnosnika, no zbog drugih zakona upitno je može li sjediti u Gradskom vijeću jer osnivač njene škole formalno je Grad Split.

Situacija nije sporna barem za Andru Krstulovića Oparu koji je zauzimao posljednje, 31. mjesto na HDZ-ovoj listi: on može postati vijećnik jer poseban zakon izričito dozvoljava tu mogućnost za saborske zastupnike. Na istoj listi nalazi se još nekoliko osoba na visokim javnim dužnostima koje lanjske izmjene zakona nisu 'zakačile', poput ravnateljice Dječjeg doma 'Maestral' Jelene Burazin ili pročelnika Porezne uprave u Splitu Ivice Kusića.

U samom HDZ-u, čini se, prilikom sastavljanja svoje izborne liste nisu bili do kraja svjesni ovog problema, pa su među prvih pet mjesta stavili čak troje kandidata koji zapravo neće moći ući u Gradsko vijeće. Na njeno začelje, pak, postavili su marginalizirane članove poput Škorića ili Maroevića, koji također ne mogu biti gradski vijećnici.

'Upoznat sam s situacijom, neću ući u Gradsko vijeće', kratko je za tportal kazao šef splitskog HDZ-a Vice Mihanović. U splitskim političkim kuloarima posljednjih dana trajale su velike rasprave na ovu temu, a dio sugovornika tvrdio je da nisu točne informacije o radikalnom ograničenju političkog djelovanja za dužnosnike koji vode državne, županijske ili gradske tvrtke i ustanove. Tportal se za tumačenje obratio Povjerenstvu za odlučivanje o sukoba interesa, koje je dalo decidiran odgovor:

'Dužnosnici, izuzev saborskih zastupnika, ne mogu pored svojih javnih dužnosti istovremeno obavljati i dužnost gradskog vijećnika, niti za to smiju primati bilo kakvu naknadu. Oni se mogu kandidirati na izborima, ali ukoliko su izabrani moraju istupiti iz Gradskog vijeća, ili odstupiti sa svoje javne dužnosti', kazali su iz Povjerenstva za tportal.

Izvanredni splitski lokalni izbori prvi su otkako je koncem prosinca prošle godine izmijenjen Zakon o sprječavanju sukoba interesa, pa su i prvi na kojima se ove izmjene u startu provode. No, činjenica je da u županijskim skupštinama te gradskim i općinskim vijećima diljem Hrvatske postoje deseci osoba koje su preko noći, 25. prosinca prošle godine, dobile status dužnosnika. Odnosno, u isto vrijeme su vijećnici i direktori u javnom sektoru.

'Zakonodavac je predvidio prijelazni rok od 60 dana u kojemu su oni trebali urediti svoje poslove i regulirati status. Ukoliko to nisu učinili, podnosi se prijava i donosi odluka o povredi zakona', jasni su u Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. Pred splitskim HDZ-ovcima je, dakle, jednostavna dilema: ukoliko se žele nastaviti politikom, moraju se odreći svojih direktorskih fotelja. Na drugim listama i među kandidatima drugih stranaka izabranima u splitsko Gradsko vijeće nema ovakvih slučajeva.