Vizualni identitet za kampanju Ive Josipovića radila je renomirana Agencija Bruketa & Žinić OM, što je javno objavljeno i na njihovoj web-stranici. Ondje se može pročitati da 'cjelokupna komunikacija, uključujući i logotip za predsjedničku kampanju Ive Josipovića počiva na idejama nadstranačja, zajedništva i okupljanja s ciljem rješavanja najvećih društvenih izazova u Republici Hrvatskoj'.

Ostali kandidati mnogo su tajnovitiji. Za HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović, kako saznajemo od njezina glasnogovornika Milana Pavića, plakat je zajedničko djelo cijelog stožera i G.A.D. produkcije. Naime, na njihov interni natječaj javilo se desetak agencija s raznim prijedlozima, a zatim je u finaliziranju plakata, kaže Pavić, sudjelovao cijeli stožer koji ima iskustva u kampanjama sa svojim sugestijama stavivši naglasak na porukama.

U stožeru Milana Kujundžića, kandidatu Saveza za Hrvatsku, kažu da je plakat 'rađen u stranačkoj strukturi, dakle nisu ga radili profesionalci iz neke skupe i velike agencije, nego ljudi koji imaju grafičko iskustvo'. 'Zbog toga su i rezultati u skladu s uloženim sredstvima', poručuje Ivan Hrstić, glasnogovornik Milana Kujundžića.

Što se tiče Ivana Vilibora Sinčića, u njegovoj siromašnoj i gotovo neprimjetnoj kampanji glavnu ulogu imaju udruga Živi zid i volonteri, tako da smo njegove prilično kaotične plakate, pronašli jedino na njegovim brojnim profilima na Facebooku.

A što kažu stručnjaci?

Dr. sc. Smiljana Leinert Novosel, profesorica s Fakulteta političkih znanosti i stručnjakinja za komunikologiju, osvrnula se na plakate predsjedničkih kandidata analiziravši sva tri elementa – fotografiju, tekst i poruku te logo.

Govoreći o Josipovićevim plakatima, naglasila je da su njegove fotografije korektne, no tekst je prekompliciran te poruke nisu razumljive ni prihvatljive većem broju ljudi. 'Josipović je na na fotografijama prikazan kao nasmiješena i opuštena osoba, čime se želi poslati poruka da je on dobronamjeran i da spaja i povezuje sve ljude što je poželjno', ističe Smiljana Leinert Novosel.

'Tekst poruke 'Ustavne promjene temelj su ekonomskog oporavka' je pametan, ali predugačak, prekompliciran, previše sofisticiran i namijenjen više znalcima nego običnim građanima tako da uopće nema dobru komunikacijsku ideju. Ta poruka može izazvati nedoumice i mnoga pitanja i kod obrazovanijih birača, koji se mogu zapitati zašto je baš sada nužno provesti Ustavne promjene i hoće li nam one zaista donijeti ekonomski oporavak. Dakle, poruka je korektna, ozbiljna, ali u komunikacijskom smislu vrlo bljedunjava i kratkog dometa, jer ne pogađa u sridu i ne probija se do većeg broja građana. Što se tiče loga, možda je ideja s krugom bila dobra jer krug uvijek simbolizira nešto idealno, no čim se u javnosti pojavilo nerazumijevanje u vezi njegove poruke, čak i pitanja je li taj krug simbolizira metu; to pokazuje da logo nije pogodio cilj.'

Po njezinu mišljenju, plakat HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović vizualno je mnogo atraktivniji, a tekst slogana 'Zajedno za bolju Hrvatsku' mnogo prijemčljiviji.
'Kolinda Grabar Kitarović izgleda jako dobro na fotografijama, taman toliko koliko treba', poručuje Smiljana Leinert Novosel.

'U političkim kampanjama žena treba jako voditi računa o tome izgleda li dobro ili predobro, odnosno, je li prešla onu imaginarnu granicu kada počinju asocijacije drugog tipa. Naime, ljudi više vole nekog sličnog sebi i radije će njemu dati svoj glas, nego nekome tko izgleda predobro. Na ovim fotografijama ona je točno na samoj granici, no nije ju prešla. Tekst 'Zajedno za bolju Hrvatsku' jednostavan je, lagan, pamtljiv i svima razumljiv – svi razumijemo što znači 'bolje', dakle, nema nepoznanica i pitanja. U skladu s time, poruka je kratka i jasna što može povući više ljudi za sobom. Mislim da je njezin tim u komunikacijskom smislu dobro odradio posao', zaključuje profesorica.

Što se tiče plakata Milna Kujundžića, Smiljana Leinert Novosel drži da je njegova fotografija korektna i dobro komunicira s prolaznicima, no njegov slogan 'Nova Hrvatska' nerazumljiv i nejasan. 'Taj tekst previše je općenit i bezličan, izaziva različite asocijacije, čak i pitanje je li to ime nove stranke. Također, može se raspravljati o tome znači li 'novo' istodobno i bolje. Znači li nova Hrvatska znači ujedno i bolja Hrvatska? Taj slogan nas ne može oduševiti jer nema mobilizacijsku snagu', poručuje.

Govoreći o Sinčićevu plakatu s Facebooka, kazala je da on sebe legitimira kroz grupu Živi zid i da bez te udruge vjerojatno ni ne bismo znali za njega. Također ju je iznenadilo to što se u nedavnoj TV emisiji predstavljao kao samozatajna osoba što nije odlika predsjednika države, koji mora svojom snagom uvjeriti birače u ispravnost svoje opcije te tako mobilizirati ljude.

Za mišljenje smo pitali i Igora Stanišljevića, kreativnog direktora agencije Parabureau, koji smatra da 'dizajn svih kampanja za predsjedničke izbore 2014. otprilike izgleda onako kako pojedini kandidati i inače komuniciraju s javnošću'.

'Shvaćanje svijeta i politike Ivana Vilibora Sinčića tinejdžerski je kaotično i naivno, stoga je takav i njegov vizual. Na plakatu koji sam vidio samo u obliku banera na Facebooku natrpano je sve čega su se kreatori mogli dosjetiti, od logotipa s brojkom četiri, preko logotipa njegove udruge, hrvatske zastave, poziva na izbore do svih problema hrvatskog društva ispisanih u pozadini', kaže Stanišljević.

Jeftin konfekcijski dizajn kampanje Kolinde Grabar Kitarović s generičkim sloganom 'Zajedno za bolju Hrvatsku' uz dva crvena kvadrata koja ističu riječi 'Da' i 'Za' ne govori baš ništa, kao uostalom ni ona sama u svojoj uobičajenoj komunikaciji, osim da će lupati šakom o stol', nastavlja Stanišljević.

Kampanja Milana Kujundžića s velikom hrvatskom zastavom u pozadini vizualno komunicira nacionalno osvještenje, doduše na vrlo amaterski način - bijeli tekst na bijeloj pozadini, a crveni na plavoj, a to je ujedno i jedina tema kojom se on bavi u svojoj kampanji. Što se tiče Ive Josipovića, on u zanatskom smislu ima najkvalitetnije vizuale - kvalitetna fotografija, tipografija, kompozicija - ali komunikacijski vrlo upitne. Slogan je ispisan neobično sitnom i light, tankom tipografijom u odnosu na sam format kao da mu je namjera da ne bude pročitan kako se kandidat ne bi nekome zamjerio. Sam šareni vizualni kod oko logotipa, koji je već u medijima bio predmet diskusije, iako mu je namjera bila vizualno sugerirati ideju predsjednika svih građana, više komunicira neodređenost što je pak čisto i Josipovićev stil', kaže Stanišljević.

'Može se zaključiti da su kampanje loše ili se može reći da su zapravo odlične. Dizajn kao struka, osim u Josipovićevu slučaju, u našoj je politici još uvijek nepoznata, nepotrebna smetnja i gubljenje vremena', poručuje Igor Stanišljević.