Na ovo područje omeđeno Adžijinom i Brozovom ulicom te stadionom NK Zagreb danas zalaze oni koji su davno okrenuli leđa, svojom ili tuđom krivicom, onome što zovemo normalan život. Dvoje, troje beskućnika svoj je privremeni dom našlo u napuštenim, mjestimice potpuno devastiranim zgradama nekoć uspješne tvrtke Taksi-remont.

Ovo zagrebačko ruglo, osim 'Bubare' koja, kako doznajemo u iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, nije ni u jednoj kategoriji zaštite kao industrijska baština, skriva još jednu priču, onu privatizacijsku. Formula je već dobro poznata: do 1991. nekoć uspješna tvrtka, Taksi-remont, s gotovo 130 zaposlenih, danas, prema dostupnim podacima, ima jednu zaposlenu osobu.

Jedino vrijedno što je ostalo od tvrtke koja se bavila prodajom i servisiranjem motornih vozila, pogađate, upravo je ovo vrijedno zemljište. U reviziji privatizacije ove tvrtke stoji kako je početkom 90-ih njezina vrijednost procijenjena na osam milijuna njemačkih maraka te je utvrđeno kako je kako je riječ o vrlo povoljnoj lokaciji.

Većinski vlasnici Petrač-Medvidović-Kordić

To su znali i postprivatizacijski većinski vlasnici Taksi-remonta: tvrtka K. M. P. d.o.o., čiji su vlasnici Hrvoje Petrač, Marijan Medvidović i Josip Kordić. Zaposlenih nema, tvrtka miruje. No ova neobična vlasnička struktura postaje jasnija kada se s visine baci pogled na taj dio grada. Naime, zemljište Taksi-remonta dio je ogromnog kompleksa koji uključuje i stadion NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici.

Iz gradskog Ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada rekli su nam kako je područje između Adžijine, Brozove, Kranjčevićeve i Badalićeve ulice, zajedno sa stadionom, označeno kao gradski projekt.

Za to je područje, kažu, predviđeno obvezno donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja, DPU-NK Zagreb, za koje su dane sljedeće smjernice: površina je predviđena za mješovitu sportsko rekreacijsku namjenu, pretežito visokogradnju, te je uređenje tog prostora od gradskog značaja.

Predviđena gradnja nebodera

Za cijeli kompleks prije osam godina ponuđeno je arhitektonsko rješenje koje je previđalo gradnju novog stadiona i gradnju četiri nebodera. Slučajnostima nikada kraja, pa je tako Kordić, koji je s Hrvojem Petračem jedan od suvlasnika Taksi-remonta, već investirao u jedan neboder zajedno sa Zdravkom Mamićem. Eurotower, poznatiji kao Mamićev neboder, gradila je Kordićeva tvrtka Hidrokomerc

Tvrtka navedenog trojca Petrač-Medvidović-Kordić, prema reviziji privatizacije, posjeduje 48 posto dionica Taksi-remonta. Poznati zagrebački zlatar Petar Franja, kojeg se može naći i na listi donatora Milana Bandića na predsjedničkim izborima, ima 23,65 posto dionica. On je ujedno i član nadzornog odbora Taksi-remonta.

Jelavić: Upozoreni su zbog nereda na zemljištu

Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo i komunalne poslove Davor Jelavić potvrdio je kako je zemljište u Adžijinoj u vlasništvu Hrvatskog narodnog kazališta, koje tamo čuva rekvizite i scenografiju, te tvrtke Taksi-remont.

Na naše pitanje, jesu li navedeni subjekti kažnjeni zbog neodržavanja zemljišta, Jelavić kaže kako su upozoreni da su dužni 'zemljište koje posjeduju držati u urednom i čistom stanju te će, ukoliko ne postupe po uputi komunalnog redara, biti kažnjeni prema propisima'.

124118,47573,210072,36823
Kronologija propasti

Društveno poduzeće Taksi-remont p.o. osnovano je 1951, a osnovna djelatnost bila je prijevoz, prodaja, remont i servisiranje motornih vozila. U 1991, godini koja je prethodila procesu pretvorbe, imalo je 127 zaposlenika, a u bilanci prihoda iskazani su ukupni prihodi u iznosu 40.230.000 HRD, odnosno 731.455 DEM. Deset godina kasnije ima šest zaposlenika, a 20 godina kasnije jednog.

'Provedenom privatizacijom trgovačkog društva Taksi-remont d.d. nisu ostvareni ciljevi  navedeni u članku 1. Zakona o privatizaciji', zaključak je revizije privatizacije ove tvrtke. A prvi članak tog Zakona govori kako je cilj privatizacije suprotan onome što se dogodilo Taksi-remontu.

Ovdje i završava ova sasvim slučajna priča o džungli, doslovnoj, ali i privatizacijskoj, kao i priča o nekoć uspješnoj tvrtki koja je imala jedan problem: bila je na atraktivnom zemljištu.

Više pogledajte u video prilogu.