Rezultati prošlogodišnje državne mature bili su dotad najgori, no kako pokazuju prvi neslužbeni podaci, ovogodišnji su još gori. Zvono za uzbunu je upaljeno. Dok resorna ministrica Blaženka Divjak smatra da je ovo dokaz da treba provesti reformu i nalazi rješenje u većoj satnici pojedinih predmeta, naši sugovornici Boris Jokić i Ljilja Vokić analiziraju razloge sve lošijih rezultata na državnoj maturi
Oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija palo je ključne ispite na maturi, hrvatski jezik i matematiku. Riječ je o porastu u odnosu na prošlu godinu od 1278 učenika s nedovoljnom ocjenom. Maturu je, inače, ove godine ukupno prijavilo oko 34.600 učenika.
Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je s pozitivnom ocjenom proći ispit matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto. Na nižoj razini matematike (B) prolaznost među gimnazijalcima je 79 posto, a među strukovnjacima 71 posto.
vezane vijesti
'Teško je dati relevantnu ocjenu bez službene informacije o rezultatima. Ipak, naše desetogodišnje znanstveno praćenje rezultata i na državnoj maturi pokazuje da su dvije moguće stvari u pozadini ovog pada u rezultatima učenika', kaže za tportal Boris Jokić, viši znanstveni suradnik s Instituta za društvena istraživanja te bivši voditelj Ekspertne radne skupine i voditelj izrade Cjelovite kurikularne reforme.
Jokić: Dio učenika pristupa ispitima neodgovorno
Mogući razlog slabijeg rezultata je drugačiji profil zadataka u ispitima državne mature. U slučaju da su zadaci iz matematike bili zasnovani na riječima, to je moglo utjecati na slabije rezultate učenika, analizira Jokić.
Kao drugi razlog vidi opći stav učenika prema ispitima državne mature i visokoškolskom obrazovanju.
'U situaciji u kojoj obrazovne vlasti ne čine gotovo ništa da unaprijede sustav ispita državne mature te u situaciji u kojoj je u Hrvatskoj teže upisati dijete u vrtić nego na fakultet, dio pristupnika pristupa ispitima neodgovorno i s očekivanjem da će se ionako upisati na fakultet', smatra.
Rješenje u nastavi od 9 do 16?
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak jučer je poručila kako bi se problem loših rezultata iz hrvatskog i matematike na državnoj maturi mogao riješiti povećanjem satnice iz tih predmeta.
Naime, Hrvatska je na samom dnu u Europskoj uniji po broju sati koje učenici provedu u školi. Iz Ministarstva doznajemo kako se već šest mjeseci intenzivno radi na projektu cjelodnevne nastave. Riječ je o projektu koji je zapravo drugi dio reforme školstva, nakon uvođenja Škole za život, i koji će se ostvariti u suradnji sa Svjetskom bankom. Doduše, to se odnosi na osnovne, ne na srednje škole.
'Razvijaju se modeli, a gledaju se danski i portugalski, što bi uključivalo nastavu od recimo 9 do 16 sati. To rješava problematiku hrvatskog i matematike s obzirom na to da smo među najnižima po broju sati, posebno po broju sati iz tih predmeta', rečeno nam je.
I prazan list papira bit će dovoljan za prolaz?!
Jokić kaže da se Ministarstvo znanosti i obrazovanja sada čudi rezultatima, a prije nekoliko mjeseci donijeli su odluku kojom će sljedeće školske godine moći proći državnu maturu i oni učenici koji predaju prazan list papira na pisanju eseja iz hrvatskog jezika.
'Kakva je to zemlja i kakvi su to kriteriji u kojoj je prazan list papira dovoljan za upis fakulteta?!' pita se Jokić i dodaje da učenici sve to vide i razumiju. S obzirom na to da učenici postižu znatno gore rezultate na državnoj maturi nego u školskim klupama, Jokić naglašava da je nevjerojatna činjenica da je resorno ministarstvo odustalo od rješenja iz Cjelovite kurikularne reforme koja se tiču vrednovanja i ocjenjivanja jer su ona 'trebala i mogla utjecati kako na objektivnost ocjenjivanja tako i na povećanje kvalitete vanjskog vrednovanja'.
Pripreme za maturu - veliki biznis
Unatoč činjenici da u prosjeku svake godine oko 56 posto učenika ide na privatne pripreme za državnu maturu, što plaćaju roditelji, a što je, kaže Jokić, veliki biznis, rezultati su sve gori.
'Što će mu pripreme ako je dijete završilo četiri razreda gimnazije?', komentira pak Vokić.
'Na žalost, i dalje se hrvatska politika prema odgoju i obrazovanju odnosi maćehinski i vođena kratkoročnim političkim ciljevima. A i ova vlast, baš kao i sve druge dosad, brzo će shvatiti da je obrazovanje puno složeniji sustav u kojem samodopadnost i samopromocija ne donose rezultate', zaključuje Jokić.
Vokić: Treba napraviti evaluaciju i vidjeti što smo dobili od mature
Na pitanje što misli o ovogodišnjim rezultatima državne mature, Ljilja Vokić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, bivša ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu i bivša ministrica prosvjete i sporta, navodi kako to upućuje na slab rad učenika i profesora, ili na to da su zadaci bili preteški.
Dodajući kako bi stavila naglasak na sredstva koja su dosad utrošena na državnu maturu, ističe da nema evaluacije državne mature ni podataka svih ovih godina, a potrošnja je velika.
'Treba napraviti evaluaciju i vidjeti što smo dobili od mature, a to je ništa. Fakulteti i dalje traže polaganje prijamnih ispita, koje naplaćuju, a učenici bi nakon polaganja mature trebali imati izravan upis na željeni fakultet', zaključuje.
Predlaže da bi državnu maturu trebalo podijeliti u četiri dijela, a to su prirodoslovni, društveno-humanistički, jezični i umjetnički, tako da bi učenici mogli odabrati ono što ih zanima i polagati predmete koji su im potrebni za upis na željeni fakultet. Kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti, istaknula je da u tom predmetu više treba raditi na gramatici, a manje na književnosti.
Kad je riječ o uvođenju dodatnih sati matematike i hrvatskog jezika, što je najavila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak zbog izrazito loših rezultata iz tih predmeta, smatra da to nije rješenje, pitajući 'a gdje će ti sati biti umetnuti?', jer je raspored već sad pretrpan, pa bi učenici bili previše opterećeni. Predlaže pritom da se dodatni sati uvedu kroz izbornu nastavu.
