Treba li se granica za glasanje spustiti s 18 na 16 godina, pitanje je o kojem se naveliko raspravlja već godinama, a temu je, među ostalim, za Dnevnik Nove TV komentirao ravnatelj Instituta za društvena istraživanja i tportalov komentator Boris Jokić
'Mladi su u Europskoj uniji, ali u Hrvatskoj, sve zainteresiraniji za politiku, a trebalo bi zainteresirati i one koji nisu. Najbolje bi bilo da se političari njima približe, da govore njihovim jezikom i da govore o temama koje njih zanimaju: obrazovanje, klimatske promjene, stanovanje, kvaliteta života. Rijetko kada o tim temama čujemo u kampanjama', rekao je Jokić za Novu TV.
vezane vijesti
Zalaže se za spuštanje dobne granice za glasanje s 18 na 16 godina, kako je to učinjeno u nekim državama Europe, ali uz jedan uvjet.
'Ja osobno zagovaram spuštanje dobne granice, ali pod uvjetom da se u škole uvede predmet Građanski odgoj i obrazovanje. Tako bi se mladi ljudi upoznali s političkim životom, kako se on odvija i što njihov glas znači', objasnio je i dodao da je zanimljivo da je većina mladih ljudi u Hrvatskoj zapravo protiv spuštanja dobne granice za glasanje.
'Smatraju da sa 16 godina nisu bili dovoljno zreli ili kompetentni za sudjelovanje u političkom životu. Međutim, granica od 18 godina je arbitrarna. To nije granica nekih sposobnosti. Ako imate 17, 18 ili 19 godina, tu nema previše razlike. Stoga, kada govorimo o sposobnostima, između 16 i 18 nema velike razlike. A i među starijima ima mnogih koji su neinformirani, koji odluke donose arbitrarno, koji nisu kompetentni, a svima dajemo pravo glasa. Ako mladi misle da među njima ima onih koji nisu baš inteligentni, ja bih rekao da među nama starijima ima pravih budala koje možda ne bi trebale imati pravo glasa', rekao je Jokić.
