POBROJALI NAM SVE PO SPISKU

Još jedan talijanski napad na Hrvatsku zbog Marka Pola

30.04.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Talijanski dnevnik Corriere della Sera s velikim je zgražanjem objavio kako je bivši predsjednik Stjepan Mesić tijekom nedavna posjeta Kini, gdje je prisustvovao otvaranju Muzeja Marka Pola i zahvalio se tom 'slavnom putniku rođenom u Hrvatskoj' što je zbližio Hrvatsku i Kinu te otvorio Kinu Europi, a Kinezi su mu pritom pljeskali. La voce del popolo, novine Talijana Istre i Kvarnera, jednakom oštrinom osvrnule su se na spornu temu

Hrvatskoj politici tekst u Corriere della Sera prošao je, valjda zbog uskrsnih blagdana, nezapažen i bez odgovora, iako se razvlačio po mnogim svjetskim medijima. La voce del popolo, novine Talijana Istre i Kvarnera, u tekstu od petka 29. travnja 2011. jednakom oštrinom osvrnule su se na spornu temu. U tekstu 'Marko Polić-Pol' Giacomo Scotti ističe kako potpisuje sve navode iz Corriere della sera te je dodao još mnogo primjera u kojima se, po njegovom mišljenju, vidi kako Hrvati otimaju talijansko kulturno i povijesno blago i osobe. Također se osvrnuo o navodnu sklonost Hrvata da manipuliraju porijeklom i kao primjere, uz povijesne osobe, naveo i neke suvremenike, poput, akademika Nenada Cambija, epidemiologa Dinka Rafanellija, slikara Josipa Botterija Dinija, novinara Večernjeg lista Vojisava Mazzoca i novinarku HRT-a Sanju Corazzu…

'Hrvati skloni prisvajati talijanske velikane'

Giacomo Scotti u La voce del popolo piše da je Franjo Tuđman već ranije učinio ono što je sada ponovio Stjepan Mesić na svom putovanju u Kinu – Italiji oteo Marka Pola. U razdoblju neposredno nakon odcjepljenja od Jugoslavije, Tuđman je od Italije uzeo i prisvojio brojne pisce, arhitekte, kipare i ostale umjetnike italo-venetskog podrijetla, pridavši im epitet hrvatski.

Corriere della Sera u tekstu 'Evo Marka Pola hrvatskog istraživača; Kako je Zagreb oteo autora 'Milijuna' ističe kako novonastala situacija s Mesićem pokazuje da odgovorni u Italiji ne znaju što čine, jer, u suprotnom ne bi dopustili nekome (u ovom slučaju Hrvatskoj) da Talijanima otme Marka Pola. Tome u prilog navode tezu kako 'mit da je poznati venecijanski trgovac i putnik Hrvat nije nova'.

Prema Alviseu Zorziju, talijanskom povjesničaru i autoru brojnih naslova o Veneciji, među kojima je i jedan o Marku Polu, podsjeća na još jednu legendu o slavnom putniku, prema kojoj su Pola zarobili Đenovežani u morskoj bitki 1298. nedaleko od hrvatskog otoka Korčule. Zorzi smatra da je vjerojatnije da je Polo završio u zatočeništvu nedaleko od današnje Turske.

Ističu kako nagađanja o tome gdje je Marko Polo završio u zatočeništvu ili gdje je rođen nije poanta njihova teksta. Čak i da je na Marko Polo na neku foru rođen na Korčuli, on je prema kulturnom porijeklu Venecijanac. Napominju kako je slavni talijanski pisac Italo Calvino rođen u Havani, no nikome ne pada na pamet da ga etiketira kao kubanskog pisca.

Tvrditi da je Marco Polo ili bilo koji drugi stanovnik tadašnje Korčule (pod vlašću Venecije) Hrvat, samo zato što je taj otok danas dio hrvatskog teritorija je povijesno pretjerivanje. U prilog toj tezi naveli su još brojna slavna imena. Primjerice, istaknuli su kako nikome ozbiljnome ne pada na pamet Svetog Augustina koji je rođen u Alžiru nazivati alžirskim filozofom, niti vladara Justinijana, koji je rođen u današnjem Zelenikovu u Makedoniji, nazivati Makedoncem. Također, ističu, nitko slavnog Garibaldija koji je rođen u Nici nije neće nazvati francuskim domoljubom. Stoga je besmisleno i govoriti o hrvatskim korijenima Marka Pola koji, kako navodi Zorzi, Korčulu nije spomenuo u svojoj knjizi memoara 'Milijun'. Osim toga, napomenuo je, Korčula se ne navodi ni u arhivu obitelji Polo u Veneciji.

Postavljaju potom pitanje kako su talijanske vlasti i diplomacija mogle dozvoliti da bivši se predsjednik Stjepan Mesić nađe u Kini na svečanosti otvaranja muzeja Marka Pola, koji je nevjerojatno popularan među Kinezima, i njegovu slavu prisvaja za Hrvatsku. Corriere della sera podsjeća kako se Italija preko slavnog putnika mogla gospodarski i turistički povezati s Kinom.

Naročito su razbjesnile Mesićeve riječi u Kini kada se bivši predsjednik zahvalio zbog ukazane mu časti da sudjeluje na svečanom otvaranju muzeja posvećenog 'čovjeku hrvatskih korijena koji je otvorio Kinu Europi te probudio interes Europe za Kinom'. Talijanski dnevnik potom navodi kako je spomenuti događaj u Kini samo posljednji u nizu nepriličnih incidenata od strane Zagreba koji si prisvaja kulturnu baštinu koja ne pripada Hrvatskoj.

Podsjećaju kako su zbog nacionalizma i ogorčenja iz Istre, Dalmacije i Kvarnera protjerano 350 tisuća Talijana. Što mržnja može izazvati, vidjeli smo u krvavom raspadu Jugoslavije, napomenuli su svojim čitateljima.

U nizu negativnih primjedbi na račun Hrvata istaknuli još primjera falsificiranja povijesti kulturne baštine. Prema njihovom viđenju, Hrvatska brojnim spomenicima i umjetnicima iz antičkog razdoblja prišiva hrvatsku etiketu i time prikriva da su rezultati venecijansko-talijanske kulture.
Također su optužili Hrvatsku da si prisvaja Jurja Dalmatinca, (čija je Šibenska katedrala UNESCO-v spomenik zaštićene svjetske baštine), koji je se, prema Corriere della sera, zove Giorgio Orsini da Zara.