Dolazi u grad koji je u Domovinskom ratu podnio najveću žrtvu i poruke koje će tamo biti odaslane značit će sigurno pravi korak u velikom nizu njih koji će uslijediti i voditi prema pomirenju dvaju naroda i zatvaranju otvorenih pitanja. Problema je mnogo. Za Hrvatsku stranu svakako je najbolnije pitanje nestalih.

NESTALI

Još uvijek je nepoznata sudbina preko tisuću osoba nestalih u Domovinskom ratu, od čega su gotovo trećina Vukovarci. Zbog toga je iznimno bitna suradnja Srbije kako bi se locirala nepoznata stratišta u Hrvatskoj te pronašli nestali i dostojanstveno pokopali.

KULTURNO BLAGO

U istom paketu problema nalazi se i povrat kulturnog i inog blaga otetog za vrijeme rata. Iskreni angažman na ovim pitanjima sigurno bi znatno ubrzao pomirbu među zemljama i narodima bez obzira na ostale probleme. A i drugi problemi vuku svoje korijene iz rata.

MLADIĆ I HADŽIĆ

General Ratko Mladić, notorni ratni zločinac iako je službeno optužen za sijanje smrti po Bosni i Hercegovini, svoj krvavi trag je ostavio i u Hrvatskoj - vodio je operacije srpskih pobunjenika u zaleđu Zadra. Nužno je i da Srbija nastavi suradnju s međunarodnim pravnim institucijama i da se odbjeglim zločincima Goranu Hadžiću i Ratku Mladiću sudi i ako ne budu uhićeni prije zatvaranja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

VUKOVARSKA ADA

Iz poratnog vremena je neriješeno pitanje Vukovarske ade, koja se još uvijek nalazi pod srbijanskom kontrolom, a taj će se problem vjerojatno rješavati kada se bude određivala granična crta između dviju zemalja.

Ne očekuje da će za predstojećeg posjeta biti napravljeni bitni pomaci u rješavanju graničnih sporova, kao ni u pitanjima tužbi za genocid koje su Hrvatska i Srbija podnijele jedna protiv druge Međunarodnom sudu pravde.

TUŽBE ZA GENOCID

Najveći kamen spoticanja upravo je tužba za genocid protiv Srbije, pa onda njihova protutužba koja svojim obimom seže i do Ante Starčevića. Dugo se u javnosti spekulira o mogućem obostranom povlačenju, posebno otkada je Ivo Josipović postao predsjednikom, ali otpor javnosti i u jednoj i u drugoj zemlji je prejak za političare na vlasti. Bez obzira na to zemlje su nastavile surađivati stavivši taj problem na stranu.

POVRATAK ODBJEGLIH SRBA

Zatim dolazimo do problema srbijanskih izbjeglica, hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji još uvijek Hrvatsku ne osjećaju kao svoju domovinu zbog niza problema koji se godinama ne rješavaju.

Hrvatska je u delikatnoj situaciji jer želi što prije završiti pregovore s Europskom unijom, a jedna od glavnih završnih prepreka je famozno poglavlje 23 koje regulira i poštivanje ljudskih prava.

Ti su zahtjevi godinama isti, Srbi se žale da ne mogu ostvariti imovinska i druga prava u Hrvatskoj. Traže povrat nekretnina, obnovu imovine uništene u ratu, naknade za uništene, oštećene i nestale pokretnine i nekretnine te povrat oduzetih stanarskih prava.

MIROVINE

Također je sporno pitanje zaostalih mirovina i radnog staža, procesuiranje ratnih zločina i prestanak etnički motiviranih suđenja.

Srbima posebno smetaju obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja koja se u Hrvatskoj svake godine bučno slavi, dok Hrvatima smeta što je Srbi kvalificiraju kao veliki zločin i etničko čišćenje. U novije vrijeme novi kamen smutnje povremeno stvara i to što je Hrvatska priznala Kosovo.

ORGANIZIRANI KRIMINAL

Osim ratnih i poratnih problema, tu su i konkretna životna pitanja poput režima prelaska granice, borbe protiv organiziranog kriminala, odnosno suradnje policija i tužiteljstava.

POVRAT IMOVINE

Zaustavljen je proces povratka imovine velikih tvrtki, tako da velik broj nekretnina i dalje ima neriješeno imovinsko pitanje. Najveći sporovi se vode oko imovine bivših velikih kompanija koje su poslovale na području cijele bivše države.

Problema je mnogo i njihovo rješavanje bi trebalo biti brže i energičnije kako ljudi u svakodnevnom životu zbog toga ne bi trpjeli.

U hrvatsko-srpskom slučaju možemo preformulirati stereotipnu diplomatsku izjavu nakon susreta naših političara s predstavnicima egzotičnih zemalja. Dvije zemlje koje nemaju otvorenih pitanja imaju prijateljske odnose, ali ih ne prati konkretna ekonomska suradnja. Sa Srbijom možemo reći da je barem sve ostalo kao ekonomska suradnja.