'Za buduću suradnju i normalizaciju odnosa vrlo je važno doznati sudbinu 1.700 nestalih osoba, i Srba i Hrvata', rekao je Josipović na predavanju o hrvatskoj vanjskoj politici na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta.

Upitan trebaju li Srbija i Crna Gora, koje su na različitim stupnjevima integracije u EU, trebale ući zajedno, hrvatski predsjednik odgovorio je kako bi bilo nepošteno kazniti one koji su uspješni.

'Oni koji su uspješni ne bi trebali biti kažnjeni. Pomozimo svima, a neka uđu oni koji ispune kriterije', rekao je Josipović pred studentima i profesorima koledža St. Anthony's za studije jugoistočne Europe.

Hrvatski predsjednik je na predavanju na kraju svoga višednevnog posjeta Velkikoj Britaniji također rekao da Hrvatska što prije želi ući i u eurozonu. 'Mi još ne ispunjavamo uvjete za priključenje euru, ali želimo ih ispuniti što prije. Hrvatsko gospodarstvo već je usko povezano s Europom i to je naša budućnost', istaknuo je.

Po Josipovićevim riječima, širenje Europe ne bi smjelo stati na hrvatskim granicama i granice Europe ne bi trebalo pretvarati u novi 'kineski zid', a ulazak Hrvatske 1. srpnja pokazuje da Europa, iako suočena s gospodarskom krizom, ostaje privlačna mnogima.

Josipović, koji se u Londonu susreo s najvišim predstavnicima britanske vlasti, istaknuo je kako su mu rekli da Velika Britanija želi ostati u EU-u, unatoč često suprotnim stajalištima o gospodarskoj i institucionalnoj budućnosti Unije u odnosu na druge članice.

'Naravno da svaka država i društvo ima pravo o različitim temama razmišljati na svoj način', kazao je hrvatski predsjednik i dodao kako ulazak Hrvatske donosi optimizam i vjeru da je ipak potrebno održati i razvijati ideju ujedinjene Europe.