Hrvatska će poduprijeti susjedne zemlje u njihovu približavanju Europskoj uniji, a između ostaloga dat će im na raspolaganje vlastita iskustva i tehnička znanja, izjavio je predsjednik RH Ivo Josipović za austrijsku novinsku agenciju APA na rubu Europskog foruma u Alpbachu u Austriji
'U našem je strateškom interesu da naši susjedi budu u EU-u' i u sigurnosnom i u gospodarskom kontekstu, rekao je Josipović u razgovoru objavljenom u ponedjeljak.
Podsjetio je da mnogi hrvatski građani imaju rodbinu ili prijatelje u tim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Josipović je podsjetio da je Hrvatska darovala Srbiji i Bosni i Hercegovini prijevod europske pravne stečevine, te da je Hrvatski sabor odlučio da Hrvatska neće susjedima stvarati prepreke na putu prema EU.
Kao posljedica rata postoje mnogi otvoreni problemi između Hrvatske i Srbiji, kao što su primjerice granica na Dunavu, pitanje nestalih osoba, progon ratnih zločinaca i pitanja vlasništva.
'Zaista postoji mnogo pitanja koja moramo razjasniti, ali postaje sve jednostavnije i već smo imali mnoge uspjehe, iako smo još daleko od potpunog rješenja', rekao je.
Ni s Bosnom i Hercegovinom nije još sve riješeno, primjerice pitanja granice.
'Ali to nisu veliki politički problemi', smatra Josipović.
Na pitanje hoće li dolazak bivšeg ultranacionalista Tomislava Nikolića na mjesto srbijanskog predsjednika otežati ili olakšati bilateralna pitanja, Josipović je odgovorio tvrdnjom da treba pričekati neko vrijeme.
'Imamo veliki interes za razjašnjenje tih pitanja kao i za dobre odnose sa Srbijom, ali znate da je politička povijest predsjednika Nikolića za nas pomalo teška, a nakon što je izabran dao je nekoliko izjava koje nisu bile od pomoći. Najvažnije je da sad bude spreman biti drugačiji političar od onoga što je bio u 90-im godinama.'
APA podsjeća na najnoviji sukob između Josipovića i saborskog zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca, te da je Josipović izjavio kako je primio pritužbe mnogih Srba u Hrvatskoj da su Pupovac i njegova organizacija zauzeli cijeli politički i financijski prostor u Hrvatskoj namijenjen Srbima.
'To sam izgovorio i mislim da svi naši srpski sugrađani moraju imati iste mogućnosti sudjelovanja u politici i korištenja svojih ustavnih manjinskih prava', rekao je hrvatski predsjednik.
Josipović smatra da je raspoloženje naspram EU-a u Hrvatskoj dobro, unatoč krizi eura.
'Kriza eura dovodi navodno do toga da ljudi razmišljaju o tome, ali vjerujem da je Hrvatska kao i prije proeuropska', rekao je.
Josipović ne očekuje zastoj u procesu ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske s EU, unatoč sporu zbog Ljubljanske banke.
'Ima nekoliko stvari o kojima pregovaramo i koje moramo razjasniti, ali mislim da će naši prijatelji u Sloveniji razumjeti da je slučaj Ljubljanske banke bilateralni problem i da nije predmet pregovora u okviru članstva u EU. U svakom slučaju moraju obje strane naći prave modalitete kako bi prevladale taj problem', rekao je.
'Već postoji jedan dogovor i mi ćemo se držati svega što dogovorimo', naglasio je.
Hrvatska će se kao članica EU poglavito koncentrirati na gospodarska pitanja i na korištenje europskih sredstava na pravi način, pri čemu je riječ u prvom redu o poljoprivredi i infrastrukturi, rekao je Josipović.
Na pitanje o pristupu Hrvatske euro zoni, Josipović je podsjetio da Hrvatska trenutačno ne ispunjava kriterije za pristup te da će do toga proći još najmanje 'pet do deset godina'.
On međutim smatra da Hrvati nisu sretni zbog toga što Hrvatska još nije članica monetarne unije.
'Kad bi to bila pozicija Hrvata, rezultat referenduma bio bi potpuno drugačiji. Mislim da ljudi koji se zaista bave europskim pitanjima razumiju da su krizu u najvećoj mjeri prouzročile slabosti u određenim gospodarstvima, a ne sam EU', zaključio je hrvatski predsjednik.
